Biti penzioner u BiH: Tamo gdje prestaje siromaštvo, a počinje glad

Milanka
Radonjić iz Gradiške živi od penzije od samo 326 maraka. Ima šećernu bolest i
osteoporozu, pa najviše novca izdvaja za lijekove. Penzija joj, kaže, nije
dovoljna za život, i ne bi uspjela bez pomoći sina i kćerke.

“Najveći
broj penzionera živi kao i ja – sastavlja kraj s krajem. Nismo zaslužili da u
ovim godinama gledamo hoćemo li sutra imati šta pojesti, hoćemo li uspjeti
platiti grijanje. Kako žive i prežive oni koji nemaju pomoć porodice, zaista ne
znam. Od 300 maraka, šta čovjek može priuštiti nakon što poplaća račune i kupi
lijekove?, pita se naša sagovornica.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

U
BiH živi oko 650 000 penzionera, a Milanka je samo jedna od čak 70 posto
penzionera koji primaju penziju u visini od 326 maraka i kojima je to jedini
izvor primanja u domaćinstvu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Situacija
je posebno loša jer bi se uskoro mogao izjednačiti broj zaposlenih i broj
penzionera u našoj zemlji. Trenutno je taj omjer 1,13:1, što znači da sistem
međugeneracijske solidarnosti više ne može opstati.

Postavlja
se pitanje kako i šta dalje? Šta je sa reformom penzionog sistema o kojoj se
već godinama govori? Da li se sprovodi i kada se mogu očekivati neki konkretni
rezultati?

 

Republika Srpska
provela reformu, ali od nje nema koristi

 

Kao
i obično, dva bh. entiteta imaju različit pristupi reformi penzijskog sistema.

Tako
je Republika Srpska reformisala penzioni sistem 2011. godine, a novi zakon o
PIO je u primjeni od 1. januara 2012. Međutim, i nakon brojnih promjena,
sredstva se i dalje obezbjeđuju od doprinosa. A posljednjom zakonskom izmjenom
krajem prošle godine – isplatom penzija prema trezorskom poslovanju –
penzioneri u ovom entitetu su praktično postali budžetski korisnici.

Novine
koje je donio ovaj zakon jesu  stimulisanje dužeg rada, pravednija
preraspodjela, uz održavanje elemenata socijalnog karaktera, uvođenje bod
sistema, koji daje blagu prednost onima koji duže rade,  obezbijeđena je
zaštita pojedinih kategorija, uvedeno obavezno-godišnje usklađivanje penzija,
itd.

Penzioneri
u RS su bili zadovoljni ovim zakonskim rješenjem, međutim, problemi i
nezadovoljstvo su uslijedili donošenjem još nekih zakona i odluka, koje su na
kraju imale veću snagu nego ovaj reformisani zakon.

Kako
je za naš portal rekao Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera Republike
Srpske, pojedine grupe su za sebe tražile posebnosti i to je problem koji je
pokvario Zakon o PIO RS.

 „Napravili
smo i dobili zaista jedan bolji zakon od onoga koji smo ranije imali, ali,
naknadno su doneseni neki zakoni i odluke koji su ugrozili ciljeve reforme.
Tako je, primjera radi, Zakonom o ostvarivanju prava na penziju profesionalnih
vojnih lica iz 2013. godine, omogućeno da vojna lica u penziju mogu ići kada
god žele, na teret penzijskog sistema, a to ne stoji u Zakonu o PIO. Dakle, tim
zakonom je vojnim licima dato posebno pravo koje je veće od prava drugih ljudi.
To je ta naša nevolja. Drugo, dali smo beneficirani staž policiji, a dato im je
i pravo da, čim navrše 40 godina, idu u penziju, a niko nije uveo dodatni
doprinos koji imaju druge države za beneficirani staž, tako da penzijsko
osiguranje  i ovdje ostaje kratkih rukava. Sa benificiranim radnim stažom,
policajci mogu realno raditi 32 godine i otići u punu penziju, a da ništa
dodatno nije plaćeno. Imamo čak i posebno rješavanje penzijskih prava kroz
Zakon o radu, koje je opet upitno da li je u skladu sa Ustavom i treba li
uopšte to rješavati sa više zakona, kada imamo penzioni zakon“, priča za Buku
Rakulj.

Dodaje
i da se dodatni zakoni i odluke nisu donosili, već da je ostao na snazi samo
zakon iz 2012. god. danas bi život penzionerima bio daleko bolji. Ovo sada,
smatra Rakulj, nije život dostojan čovjeka.

„Svake
godine je sve gore. Tako ove godine živimo lošije nego prije dvije godine,
povećan je porez na nekretnine, izdvajanja za lokalne namete su daleko
veća,  struja je skuplja, a penzija je onakva kakva je bila 2014. godine.
Ovo je mučenje, a ne život dostojan čovjeka“, ističe Rakulj. Dodaje i da su
penzioneri iz iz ovoga entiteta zatražili da se još jednom razmotre i sagledaju
posljedice naknadnih zakonskih rješenja i intervencija. Od odgovora nadležnih
zavisiće i dalji koraci penzionera u RS.

Prosječna
penzija u Republici Srpskoj iznosi 341,91 KM.  Iznos najniže penzije
za minimalan staž od 15 godina je 174 KM, a najviše 1.792 KM.

 

Federacija BiH u
iščekivanju reforme

 

Što
se tiče drugog bh. entiteta Federacije BiH, ovdje je u pripremi novi zakon o
PIO-u. Isti će uskoro biti u parlamentarnoj proceduri i do kraja ove godine
trebalo bi da stupi na snagu.

 Da
se radi o zakonu i reformi koji je od ključne važnosti za penzionere, ali i za
finansijsku stabilnost penzionog sistema smatraju i penzioneri, ali  i
federalni Ministar rada i socijalne politike i potpredsjednik Vlade FBiH Vesko
Drljača. Prema njegovim riječima, novi Zakon o PIO  i uvođenje trezorskog
poslovanja doprinijet će stabilizaciji penzionog sistema, redovnoj isplati
penzija i jačanju financijske stabilnosti Federalnog zavoda PIO.

„Reforma
nam je neophodna jer u Federaciji BiH trenutno imamo oko 420.000 zaposlenih i
398.000 penzionera. Da bi penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti, kakav
je sve ove godine bio na snazi, bio održiv, potrebno da na jednog penzionera
rade bar četiri radnika. Kod nas to odavno nije tako i vjerujem da će novi
zakon i reforma koju ćemo provesti dati odlične rezultate“, rekao je Drljača.

Novina
koju donosi ovaj zakon jeste sistem utvrđivanja visine penzija uvođenjem
bodovne formule, čime bi se visina penzije bazirala na stažu osiguranja i
uplaćenim doprinosima, tako da automatizmom dolazi do određenog stepena
pravičnosti, jer će osobe koje više izdvajaju imati i više penzije. Nova
zakonska rješenja su, između ostalog, pooštrila i uslove za ostvarivanje prava
na porodičnu penziju, predviđeni su mehanizmi zaštite najugroženijih kategorija
kroz najnižu penziju, a stvoren je i zakonski okvir za uvođenje adekvatnih
stopa doprinosa za tzv. beneficirani radni staž.

Novim
zakonom nije predviđeno povećanje godina starosti, niti potrebnog penzijskog
staža, a uvedena je mogućnost starosne penzije sa 65 godina života i najmanje
15 godina staža osiguranja.

I
predsjednik Saveza udruženja penzionera u Federaciji BiH Omer Omerefendić 
vjeruje da penzionere može spasiti jedino reforma penzionog sistema. On tvrdi
da se penzioni sistem održava samo zahvaljujući enormno niskim penzijama u oba
entiteta, da su penzioneri odavno na rubu, te da ne žive više u zoni
siromaštva, već u zoni gladi.

“Na
poboljšanju socijalne karte stanovništva godinama već ništa nije urađeno,
dubioza FZ PIO je dotakla dno, sve je veći broj nezaposlenih, a „rad na crno“
je postao naš standard. Sve to se reflektuje na veoma loš standard penzionera.
Krajnje je vrijeme da se provede reforma penzionog sistema i vjerujem da je to
izlaz. Aktivno smo radili na ovom zakonu i mislim da on, ukoliko se bude
poštovao i provodio, može donijeti boljitak svima”, rekao je za naš portal
Omerefendić.

Najniža
penzija u Federaciji BiH iznosi 326 KM, zagarantovana 435 KM, dok najviša
penzija iznosi 2.174 KM.

Reforma
penzionog sistema je neophodna. Taj proces jeste naporan i dugotrajan, ali isto
tako naporno su radili i većina onih koji su danas penzioneri. Ne smijemo
dozvoliti da te generacije danas žive od milosti i kontejnera. Takođe, ne
smijemo zaboraviti da se za nekih 20 do 30 godina možemo naći u istoj situaciji
kao i današnji penzioneri.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije