Kako se troši novac namijenjen održavanju javnih površina i ko kontroliše da li su plaćeni poslovi zaista obavljeni, pitanja su na koja je odgovor pokušala dati Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske u izvještaju „Organizacija i provođenje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje u gradovima“, broj RU005-25.
Kontrolom su obuhvaćeni Banjaluka, Prijedor, Bijeljina, Doboj i Teslić, a analiziran je period od 2022. do 2025. godine, kao i prva polovina 2026. godine.
Jedan od osnovnih problema koji su revizori utvrdili jeste da se kroz programe zajedničke komunalne potrošnje finansiraju i poslovi koji ne pripadaju ovoj oblasti. Uz to, programi se ne usvajaju na vrijeme, cijene istih usluga značajno se razlikuju, a kontrola izvršenih radova često nije dovoljno efikasna.
Banjaluka: 5,2 miliona KM za prevoz penzionera
Jedan od nalaza odnosi se na Banjaluku i izdvajanje 5,2 miliona KM za subvencionisanje prevoza penzionera u 2024. godini.
Revizori navode da se u Banjaluci i Doboju tokom posmatranog perioda oko 35 do 40 odsto planiranih sredstava putem programa zajedničke komunalne potrošnje izdvajalo za druge namjene. Kao primjer za Banjaluku naveli su upravo subvencionisanje prevoza penzionera, za šta je u 2024. godini izdvojeno 5,2 miliona KM.
Nakon objave ovih nalaza, reagovala je Gradska uprava Banjaluka, odbacujući tvrdnje da su sredstva namijenjena javnoj higijeni i održavanju grada umanjivana kako bi bila preusmjerena za kupovinu mjesečnih karata penzionerima. Iz Grada su naveli da u 2024. godini nije bilo umanjenja pozicija za javnu higijenu i održavanje grada, niti su sredstva sa tih stavki prebacivana na program javnog prevoza, te da su sredstva za prevoz bila planirana budžetom za 2024. godinu.
Banjaluka nije redovno usvajala ni Program zajedničke komunalne potrošnje. Programi za 2022. i 2024. godinu nisu usvojeni, a nije usvojen ni program za 2025. godinu.
Posebno je zanimljiv podatak da je Grad 2025. godine za čišćenje javnih i održavanje zelenih površina izdvojio 40 odsto manje novca nego 2010. godine, iako je ukupni budžet u istom periodu povećan za 50 odsto.
Revizori su ukazali i na zastarjele planove javne higijene, od kojih su pojedini stari i deset godina, kao i na to da zbog nedostatka sredstava nisu provođene aktivnosti uklanjanja korova uz trotoare.
Zabilježen je i primjer prostora za rekreaciju u naselju Sime Matavulja, koji je samo pet do šest godina nakon obnove i predaje građanima gotovo potpuno devastiran.
Banjaluka je tokom 2025. godine za zalijevanje zelenih površina, punjenje fontana i druge aktivnosti potrošila i 4.608 kubnih metara vode za piće.
Doboj: 1,4 miliona KM za regionalnu deponiju
Grad Doboj je tokom 2025. godine izdvojio 1,4 miliona KM za subvencionisanje Javnog preduzeća „Regionalna deponija Doboj“, koje upravlja deponijom Karabegovac.
Revizori posebno problematizuju činjenicu da na ovu deponiju otpad dovozi i sedam jedinica lokalne samouprave iz Federacije BiH, zbog čega se, prema njihovoj ocjeni, novcem iz programa komunalne potrošnje suštinski subvencioniše i odlaganje otpada iz drugih opština. Takva praksa nije u skladu sa principom „zagađivač plaća“.
U Doboju su utvrđeni i problemi u kontroli komunalnih poslova. Građevinski dnevnici nisu vođeni ažurno, a nedostajali su podaci o količini izvršenih usluga i broju angažovanih radnika.
U evidencijama nije zabilježeno ni da je nadzorni organ izdavao naloge za korekciju usluga ili vraćao fakture za neizvršene poslove.
Doboj je tokom 2025. godine za zalijevanje zelenih površina i druge aktivnosti potrošio oko 800 kubnih metara vode za piće.
Prijedor: Opravdane prijave građana bez reakcije
Prijedor je održavanje i čišćenje javnih površina direktno povjeravao lokalnom komunalnom preduzeću, čiji je osnivač i većinski vlasnik Grad, pozivajući se na izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama.
Revizori su utvrdili da Program zajedničke komunalne potrošnje nije obuhvatao plan aktivnosti za odvođenje atmosferskih voda i održavanje javnih saobraćajnih površina, već su ti poslovi planirani mimo programa.
Posebno je problematično što po značajnom broju opravdanih prijava građana nisu preduzimane aktivnosti za otklanjanje problema. Prijave su se odnosile na orezivanje i uklanjanje stabala, uređenje prostora i košenje trave.
Za razliku od Banjaluke, Doboja i Teslića, Prijedor je za zalijevanje zelenih površina koristio tehničku vodu iz riječnih vodozahvata.
Bijeljina: Samo 13 odsto prihoda izdvojeno za komunalnu potrošnju
Bijeljina je u 2025. godini za zajedničku komunalnu potrošnju izdvojila svega 13 odsto prihoda iz kojih se finansira ova oblast.
Revizori smatraju da postoji značajan prostor za povećanje izdvajanja.
Grad nije usvajao Program zajedničke komunalne potrošnje u zakonskom roku ni u jednoj od pet posmatranih godina. U 2025. godini budžet je usvojen 28. marta, a program tek 28. maja.
Kada je riječ o kontroli, nadzorni organ je izdavao usmene naloge za korekciju izvršenih usluga, ali nije bilo evidentiranog vraćanja faktura za neizvršene poslove.
Bijeljina je za zalijevanje zelenih površina koristila tehničku vodu iz riječnih vodozahvata.
Teslić: Komunalni poslovi bez građevinskih dnevnika
U Tesliću je revizija utvrdila da u prvoj polovini 2026. godine građevinski dnevnici uopšte nisu vođeni. Fakturisanje je obavljano na osnovu radnih naloga koje je izdavao sam izvršilac usluga.
Nadzorni organ nije izdavao naloge za korekciju izvršenih poslova niti je vraćao fakture za neizvršene usluge. Revizori su takav nadzor ocijenili kao pasivan.
Teslić je, kao i Prijedor, komunalne poslove direktno povjeravao lokalnom javnom preduzeću, pozivajući se na izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama.
Program zajedničke komunalne potrošnje nije usvajan u zakonskom roku ni u jednoj od pet posmatranih godina.
Tokom 2025. godine Teslić je za zalijevanje zelenih površina, punjenje fontana i druge aktivnosti potrošio 2.626 kubnih metara vode za piće.
Košenje trave u Bijeljini 0,29 KM, a u Doboju 0,07 KM
Revizori su uporedili i cijene pojedinih komunalnih usluga u pet gradova. Razlike su značajne.
Mašinsko košenje trave po kvadratnom metru ugovoreno je po cijeni od 0,29 KM u Bijeljini, 0,13 KM u Prijedoru, od 0,13 do 0,23 KM u Banjaluci, 0,09 KM u Tesliću i 0,07 KM u Doboju.
Kod orezivanja stabala uz angažovanje korpe cijene su takođe različite: 210,60 KM u Bijeljini, 129 KM za određenu kategoriju stabala u Banjaluci, 114,87 KM u Prijedoru uz dodatnih 100 KM po satu angažovanja korpe, 79,91 KM u Doboju i 11,70 KM u Tesliću.
Revizori upozoravaju da nepostojanje jedinstvenih normativa i standarda otežava utvrđivanje stvarne vrijednosti usluga. Viša cijena ne znači nužno i kvalitetniji rad, dok preniske cijene mogu dovesti do smanjenja obima posla, angažovanja manje radnika i korišćenja neadekvatne opreme.
Milioni se troše, a kontrola ne funkcioniše dovoljno dobro
Fizičkim pregledom javnih površina revizori su zabilježili grafite, oštećen urbani mobilijar, korov uz trotoare, začepljene šahtove, otpad oko kontejnera i druge probleme.
Posebno je zabrinjavajuće što u pojedinim slučajevima građevinski dnevnici nisu sadržavali potpune podatke, a ovjeravani su i bez neposrednog uvida u stanje na terenu.
Revizija je zbog toga preporučila gradovima da unaprijede planiranje, uvedu jasne standarde održavanja javnih površina, uspostave katastar zelenila i pojačaju kontrolu izvršenih usluga. Od nadležnog ministarstva zatraženo je da sistemski uredi ovu oblast i uspostavi efikasniji nadzor.