Nova američka administracija napravila je zaokret u politici prema Zapadnom Balkanu, poručivši da je završena era “izgradnje država” i stranog intervencionizma, te da će fokus Washingtona ubuduće biti na stabilnosti, partnerstvu i ekonomskim interesima. To se navodi u izvještaju State Departmenta upućenom američkom Kongresu, u kojem se posebno apostrofiraju Bosna i Hercegovina i projekat Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom.
“Završila je era američke politike izgradnje država”, stoji u izvještaju, uz ocjenu da američka politika više neće biti usmjerena na “spašavanje ili rekonstrukciju”, već na jačanje lokalnih aktera i obostrano korisnu saradnju.
Administracija navodi da želi smanjiti oslanjanje regiona na međunarodni nadzor i intervencije, te odgovornost prepustiti domaćim političkim akterima.
“Administracija je usredotočena na osnaživanje lokalnih aktera da rješavaju vlastite izazove, umjesto na produžavanje pretjeranog oslanjanja na međunarodnu intervenciju ili nadzor”, navodi se u dokumentu.
Izvještaj definiše tri ključna prioriteta američke politike prema Zapadnom Balkanu: očuvanje regionalne stabilnosti, jačanje ekonomske i energetske saradnje, te suzbijanje uticaja Rusije, Kine i organizovanog kriminala.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Washington ističe da ostaje posvećen Dejtonskom mirovnom sporazumu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. U izvještaju se tvrdi da je američka diplomatija tokom 2025. godine pomogla da se okonča “najteža politička kriza u BiH od rata 1992–1995”, uz očuvanje ustavnog poretka i pravnog jedinstva države.
Time se, kako se navodi, očigledno aludira na političku krizu nastalu nakon presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i poteza vlasti RS-a koje su izazvale ozbiljne političke tenzije.
Nova američka strategija podrazumijeva i proširenje sigurnosne saradnje sa državama regiona kroz zajedničke vojne vježbe, obuke i jačanje odbrambenih kapaciteta, uz veće oslanjanje evropskih partnera na NATO i vlastite sigurnosne resurse.
Važan segment nove politike odnosi se na ekonomiju i energetiku. U izvještaju se Zapadni Balkan opisuje kao prostor ekonomskih prilika za američke kompanije, posebno u oblastima saobraćajne, digitalne i energetske infrastrukture.
Washington upozorava da zavisnost regiona od ruske energije predstavlja ozbiljnu stratešku ranjivost, zbog čega najavljuje podršku diversifikaciji energetskih izvora kroz američki tečni prirodni gas, obnovljive izvore energije i nuklearnu tehnologiju.
Među prioritetnim projektima posebno je izdvojena Južna plinska interkonekcija između Hrvatske i BiH, koju bi trebala realizovati američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC. Kompaniju predvode Jesse Binnall, bivši advokat američkog predsjednika Donald Trump, i Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju, američka administracija najavljuje nastavak dijaloga s Beogradom, podsticanje normalizacije odnosa s Kosovom, te jačanje energetske i sigurnosne saradnje.
Washington istovremeno upozorava na rastući uticaj Rusije i Kine u regionu. Moskvu optužuje za podsticanje etničkih podjela i korištenje energetike kao sredstva političkog pritiska, dok za Kinu navodi da kroz kredite, infrastrukturne projekte i političke veze širi svoj uticaj u državama sa slabijim institucijama i nižim nivoom transparentnosti.
Na izvještaj je reagovao bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy, koji je kritikovao aktuelnu američku administraciju tvrdeći da je Washington napravio ozbiljne ustupke Miloradu Dodiku bez stvarnih rezultata na očuvanju stabilnosti Bosne i Hercegovine.
U objavi na društvenoj mreži X Murphy je naveo da praksa pokazuje drugačiju sliku od one predstavljene u izvještaju Kongresu.
Prema njegovim riječima, administracija tvrdi da je riješila “najakutniju krizu” u BiH od rata i očuvala “pravnu koheziju” države, što je Murphy opisao kao “neobičan izbor riječi”.
On tvrdi da se iza toga krije dogovor iz 2025. godine između američke administracije i Milorad Dodik, koji je uključivao ukidanje američkih sankcija Dodiku i uklanjanje visokog predstavnika, u zamjenu za povlačenje dijela zakona Republike Srpske koje Murphy naziva anti-dejtonskim, kao i Dodikovu ostavku na funkciju predsjednika RS-a.
“Taj dogovor nije se pokazao uspješnim”, poručio je Murphy.
Bivši ambasador tvrdi da Dodikov etnonacionalizam ostaje “najdestabilizujuća sila u BiH”, te da lider SNSD-a i dalje otvoreno zagovara nezavisnost Republike Srpske.
“Plaća lobiste u Washingtonu da promovišu taj cilj”, naveo je Murphy, optužujući Dodika da nastavlja širiti “netačne historijske, političke i pravne narative”.
Murphy je posebno kritikovao američku administraciju zbog ignorisanja zapaljive retorike u BiH.
“Retorika ima posljedice i, poput ranih znakova raka, opasno ju je ignorisati”, napisao je bivši ambasador.
Dodao je da administracija pogrešno poistovjećuje ranije američke napore na očuvanju Dejtonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta BiH s politikom “izgradnje nacije”, iako, kako kaže, “to nisu iste stvari”.
Prema njegovim riječima, Dodik je dobio ukidanje sankcija i druge ustupke, nakon čega je nastavio podrivati Dejtonski sporazum i institucije Bosne i Hercegovine.
“Dodik i drugi etnonacionalistički akteri sada djeluju dodatno ohrabreno i samim tim skloniji izazivanju nove krize”, upozorio je Murphy.
Osvrnuo se i na američki nastup u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 12. maja, ocijenivši da on pokazuje kako posvećenost Washingtona teritorijalnom integritetu BiH “nije toliko čvrsta kako se tvrdi u izvještaju Kongresu”.
Murphy je spomenuo i lidera SDA Bakira Izetbegovića, tvrdeći da je tokom pregovora o ustavnim reformama 2021. i 2022. godine američkim zvaničnicima rekao da bi mogao prihvatiti podjelu BiH “ako bi njegov dio bio veličine Slovenije”.
“U najboljem slučaju, američka politika prema BiH djeluje zbrkano, ali postoje zabrinjavajući signali o tome šta je Washington spreman tolerisati”, zaključio je Murphy.