Za pomilovane članove SDS-a, koji su donedavno bili pod sankcijama OHR-a, bore se i u Bosićevoj (SDS), ali i stranci Dragana Kalinića (SzDS). Prema saznanjima „EuroBlica”, u Kalinićevom taboru su ubeđeni da će im se prikloniti većina „oslobođenih” članova SDS, jer će ih „izigrati Mladen Bosić”.
Nekadašnji članovi SDS-a koji su prešli u Kalinićev Savez za demokratsku Srpsku ubeđeni su da će pomilovane članove SDS zadesiti ista sudbina kao i njih i da će postati smetnja u matičnoj stranci. Na osnovu dogovora koji su postigli sa SNSD, u SzDS računaju na najmanje šest pozicija koje postavlja Vlada RS. Obećane su nam neke pozicije, ali od toga se skoro ništa nije desilo, čak ni unutar same koalicije SNSD-DNS i SP. Nije izabran direktor Fonda PIO, „Šuma Srpske”... Neki konkursi će biti aktuelni ovih dana i apliciraćemo na njih, jer očekujemo da će taj dogovor biti ispoštovan, kaže naš sagovornik iz SzDS.
- Sigurno je da će naići na veliko razočaranje u SDS i možda to neće shvatiti u početku. Ni mi nismo verovali dok nismo sve to prošli. Na kraju su nas isterali iz stranke, da bi sebi sačuvali vodeće pozicije - kaže jedan od članova SzDS, blizak Draganu Kaliniću.
S druge strane, u SDS ubeđuju da za pomilovane članove stranke ima mesta i to u važnim stranačkim organima. Tako se već danas na sednici Glavnog odbora u Prnjavoru očekuje ustoličenje Mirka Šarovića, Milovana Cicka Bjelice, Svetozara Aćimovića i Đoje Arsenovića u Glavni odbor SDS. Preostali svoje mesto mogli bi da nađu u političkom savetu tj. novom organu stranke koji bi trebao danas da bude osnovan.
„EuroBlic” saznaje da manji broj nekadašnjih članova SDS, kojima je OHR ukinuo sankcije, ne namerava uopšte da se vrati u politički život, a među zvučnim imenima je prof. Radomir Lukić. Prema izvorima „EuroBlica”, sankcije međunarodne zajednice toliko su ih oslabile i politički i ekonomski, da su neki od njih priznali kako bukvalno nemaju novca ni za egzistenciju, a kamoli za politički angažman. U GO SDS većina smatra da svi pomilovani SDS-ovci imaju svoje mesto u stranci, jer je reč o ljudima sa velikim političkim iskustvom.
- Petoro-šestoro biće vraćeno u glavni odbor, dok će ostali, zbog godina starosti i nemogućnosti da se ozbiljnije angažuju, svoje mesto naći u političkom savetu.
Eventualnog odlaska nekih članova u Kalinićevu stranku se ne plašimo, jer se sam lider SzDS na prošlim izborima pokazao politički neatraktivnim. Na izvestan način je potrošio svoj kredit time što se direktno stavio u funkciju kampanje i oduzimanja glasova Mladenu Ivaniću za člana Predsedništva BiH - kažu u vrhu SDS.
Jedan od pomilovanih članova SDS Milan Ninković tvrdi da je zadovoljan pozicijom koja mu se nudi u političkom savetu.
- Mogu se slagati ili ne slagati s nečim, ali osnovno je da podržavam stranku čiji sam bio osnivač. Moj stav odmah nakon pomilovanja je bio da ako me stranka pozove u bilo koji organ, prihvatiću to, a ako ne, ostajem samo član stranke - kaže Ninković.
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je kao neosnovanu odbila žalbu Milorada Barašina, glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine i potvrdila odluku Prvostepene disciplinske komisije.
Kako se navodi u saopćenju VSTV-a, tom odlukom se Milorad Barašin privremeno udaljava od vršenja dužnosti glavnog tužioca i tužioca u Tužilaštvu BiH, počevši od 1. jula 2011. godine, do konačne odluke u disciplinskom postupku.
Odluka Drugostepene disciplinske komisije je konačna i protiv nje se može podnijeti tužba Sudu Bosne i Hercegovine.
Premijer Republike Srpske /RS/ Aleksandar Džombić izjavio je danas da je osnivački kapital Garantnog fonda RS 30 miliona KM i da je Vlada RS uplatila kompletan iznos.
"Moguća izloženost prema garancijama je tri puta viša od osnovačkog kapitala i iznosi 90 miliona KM, a ograničili smo pojedinačno izdavanje garancija na 1,5 miliona KM", rekao je Džombić novinarima nakon sjednice Garantnog odbora Skupštine akcionara Garantnog fonda RS. Prema njegovim riječima, garancije do 300.000 KM izdaje Garantni odbor Garantnog fonda RS, a više od tog iznosa Garantni odbor Skupštine akcionara Garantnog fonda RS.
Premijer Republike Srpske podsjetio je da je s ciljem podrške privrednim aktivnostima i privredi Vlada RS prije godinu i po kreirala projekat Garantnog fonda RS, krenula u izradu zakonskih i podzakonskih akata i stvorila sve preduslove da bi ovaj fond mogao da funkcioniše. "U nedostatku interesa za određene kreditne linije koje smo kreirali putem Investiciono-razvojne banke RS donijeli smo odluku o formiranju Garantnog fonda RS da bi bila data podrška finansijskim institucijama i privrednim subjektima koji imaju problema sa kolateralom", dodao je Džombić, napomenuvši da je do sada najviše interesovanja bilo za poljoprivredne kredite.
On je istakao da će Garantni fond RS raditi sa bankama sa sjedištem u RS i da za sada ima potpisanih osam ugovora. "Ovim projektom smo zaokružili koncept finansijske podrške privrednim subjektima u RS i uz kreditne linije Investiciono-razvojne banke RS koje se rade sa finansijskim sektorom RS, a uz garancije Garantnog fonda stvorili smo značajne uslove za održavanje likvidnosti privrednih subjekata i kreditne aktivnosti finansijskog sektora", zaključio je Džombić.
On je naglasio da je Garanti fond RS spreman da prima nove zahtjeve i izdaje garancije. Džombić je danas u Banjaluci posjetio prostorije Garantnog fonda RS.
Jedan državljanin Bosne i Hercegovine teško je povrijeđen u kampu muzičkog festivala EXIT, saopštila je danas novosadska policija.
Njemu je juče nepoznata osoba udarcem u glavu polomila vilicu, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su sinoć u Dunavskom parku nepoznate osobe napale jednog mladića iz Kanade i ukrale mu ranac s pasošem, novcem i video-kamerom.
Prema procjenama policije, prve večeri festivala na Petrovaradinskoj tvrđavi boravilo je oko 35.000 ljudi, dok su organizatori saopštili da je sinoć bilo više od 40.000 posjetilaca.
Policija je saopštila da sinoć nije bilo masovnijeg narušavanja javnog reda i mira.
Policija je zaplijenila oko 100 grama marihuane, oko 80 grama amfetamina i 87 komada različitih tableta.
U pritvoru su zadržana dvojica domaćih državljana zbog sumnje da su švercovali drogu, a zbog posjedovanja droge uhapšeno je 27 stranaca koji će biti privedeni istražnom sudiji Osnovnog suda u Novom Sadu.
Najmlađa država sveta, Južni Sudan, danas svecano podiže zastavu posle 50 godina konflikta sa severnim delom zemlje i referenduma koji je geografski podelio najveću zemlju u Africi na dve države.
Nekoliko miliona stanovnika Južnog Sudana danas će zajedno sa afričkim rukovodiocima i visokim zvaničnicima iz drugih zemalja učestvovati u rađanju nove države, 54. u Africi.
Od 1955. godine, godinu dana pre nego što je Sudan stekao nezavisnost, pa do 2005. pobunjenici sa afričkog juga zemlje su vodili dva rata protiv uglavnom arapskih vlasti u Kartumu, u nastojanju da dobiju dodatnu autonomiju.
U sukobima koji su razorili zemlju, poginulo je nekoliko miliona ljudi i stvorena je trajna atmosfera nepoverenja.
Mirovni sporazum koji su 2005. godine potpisalo vođa pobunjenika Džon Garang - nekoliko meseci pre nego što je poginuo u helikopterskoj nesreći - s potpredsednikom Sudana Alijem Osmanom Tahom, otvorio je novo poglavlje u istoriji zemlje, kao i put ka referendumu o nezavisnosti, održanom u januaru ove godine.
Stanovnici juga Sudana na referendumu su jednodušno opredelili za otcepljenje. Referendum je protekao bez većih incidenata a zvanični Kartum obećao je da će poštovati rezultate glasanja.
U proslavi, koja će biti odrzana u mauzoleju Džona Garanga u glavnom gradu Džubi, biće održane vojne parade i tradicionalni plesovi. Uz svečano podizanje zastave Republike Južni Sudan prelazni Ustav potpisaće prvi predsednik zemlje Salvu Kira.
"To će biti istorijski dan za ceo naš narod, koji je prešao dug i težak put ka rađanju ove nacije", rekao je ministar za informisanje Južnog Sudana Barnaba Marial Bendžamin.
Dan uoči proglašenja nezavisnosti, Savet bezbednosti UN jednoglasno je odlučio da u Južnom sudanu formira Misiju UN.
Misija UN će imati 7.000 vojnika i 900 civila koji će učestvovati u obezbeđenju mira i pomagati razvoj nove države.
Silvio Berluskoni, italijanski premijer, izjavio je da se neće ponovo kandidovati kad mu istekne mandat 2013. godine i imenovao ministra pravde Anđelina Alfana kao novog kandidata za premijera desnog centra.
Na pitanje da li će se ponovo kandidovati, Berluskoni je u intervjuu dnevniku “Republika” odgovorio da to “ne dolazi u obzir” i dodao da bi da može “odmah napustio” to mesto. Ovo nije prvi put da je 74-godišnji premijer, koji je optužen za korupciju i plaćanje seksualnih usluga maloletnoj prostitutki, najavio odlazak sa funkcije i imenovanje 40-godišnjeg Alfana kao svog naslednika.
Alfano je prošlog meseca postao generalni sekretar Berluskonijeve partije Narod slobode.
“Ja ću učestvovati u kampanji i pomoći Anđelinu. Takođe ću pokušati da izgradim Evropsku narodnu partiju (EPP) u Italiji. Ali sa 77 godina ne mogu da budem premijer”, rekao je Berluskoni. On je isključio i mogućnost da se kandiduje za predsednika Italije rekavši da na tu funkciju treba da dođe Đani Leta, njegov šef kabineta i saradnik od poverenja. Protiv rata u Libiji
Berluskoni je kazao da se protivio odluci zapadnih sila, predvođenih Francuskom i Velikom Britanijom, da saveznici krenu u rat u Libiji i da je bio primoran odlukom parlamenta da se složi s njom. “Svi znaju da sam bio protiv te odluke. Ruke su mi bile vezane glasanjem u italijanskom parlamentu”, rekao je Berluskoni i naglasio da je tako bio primoran da se složi s njom.
Poljska kao predsedavajuća Evropskom unijom nastoji da odbrani slobodu kretanja kao jedno od temeljnih dostignuća ujedinjene Evrope i zahteva da Rumunija i Bugarska dobiju konačan termin ulaska u šengenski prostor još tokom septembra.
„Želimo da ta odluka padne na septembarskom zasedanju ministara pravde i unutrašnjih poslova“, rekao je poljskoj televiziji ministar unutrašnjih poslova Ježi Miler.
Ministri će se u Briselu sastati 22. i 23. septembra, ali Poljska želi tu raspravu da započne već na neformalnom ministarskom sastanku u Sopotu 18. i 19. jula, jer očekuje da neće biti laka.
„Ubeđivaćemo zemlje članice da otvore šengenski prostor za obe te zemlje jer nam je još živo sećanje na to kako smo mi nestrpljivo odbrojavali dane do ulaska u šengensku zonu“, kazao je Miler.
Tabloid “News of the World”, najprodavaniji i sa 168 godina izlaženja najstariji u Velikoj Britaniji, pojaviće se u nedelju poslednji puta na kioscima. Vlasnik Rupert Mardok, medijski magnat, ugasiće kontroverzni list pod pritiskom afere prisluškivanja javnih ličnosti, pomoću kojeg su saradnici ovog tabloida dolazili do ekskluzivnih informacija.
Endi Koulson, bivši urednik, uhapšen je juče u Londonu, dok je na slobodi i dalje izvršna direktorka Rebeka Bruks, koju britanski mediji označavaju kao glavnog krivca za to što će 250 zaposlenih u “News of the World” izgubiti posao. Alternativa
Mardok, prema pisanju britanskih medija, već priprema alternativu ovom tabloidu, i to u obliku izdanja “Sun on Sunday”, čime bi list “Sun” preuzeo nedeljno šemu “News of the World”. Zanimljivo je da su i Koulson i Bruksova osobe koje su na različite načine povezane sa Dejvidom Kameronom, britanskim premijerom. Koulson, koji je od 2007. bio Kameronov šef komunikacija i u januaru ove godine podneo ostavku na tu funkciju upravo zbog narastajućeg skandala oko prisluškivanja, uhapšen je juče ujutru u Londonu. Njega policija tereti za dva krivična dela - rukovođenje ilegalnim prisluškivanjem mobilnih telefona i plaćanje policijskim službenicima za informacije više od 100.000 funti. Plaćanje informacija
Rebeka Bruks, izvršna direktorka Mardokove medijske imperije “News International”, redovno sa suprugom posećuje premijerovu kuću u Oksfordširu. Ona je u saopštenju poslatom zaposlenima u tabloidu “News of the World” navela da ne vidi razlog zbog kojeg nije trebalo da podnese ostavku, iako je u jednom od intervjua još 2003. priznala da je ovaj list plaćao policiji ekskluzivne informacije. U vezi sa najnovijim optužbama za prisluškivanje, koje uključuju i upad u govornu poštu devojčice Mili Dauler koja je nakon potrage pronađena mrtva, Bruksova tvrdi da je zgrožena, ali ne vidi svoju odgovornost u tome. “Nadam se da shvatate da je nezamislivo da sam ja znala ili, još gore, imala uticaj na ove strašne optužbe”, napisala je Bruksova zaposlenima u tabloidu. Na odluku Ruperta Mardoka, odnosno njegovog sina Džejmsa koji nadgleda poslove medijske imperije u Britaniji, da ugasi “News of the World” uticalo je povlačenje velikih oglašivača iz ovog tabloida.
Utjeha u lokalnom pabu
Zbog odluke Mardokovih bez posla će ostati 250 zaposlenih u listu koji je nekada bio najprodavaniji na planeti, a i dalje ima zavidan tiraž od 2,6 miliona primeraka nedeljno. Razočaranje i neverica bili su vidljivi na njihovim licima kada su u četvrtak saznali da spremaju poslednji broj tabloida, a mnogi su utehu pronašli u alkoholu u pabu koji se nalazi u blizini sedišta “News International”.
Mardokov ugled
Ništa manje dramatično nije bilo ni na uredničkom kolegijumu koji je održan u toku popodneva, na kojem je Rebeka Bruks rekla da je list “Guardian” uspeo u nameri da dokrajči Mardokov tabloid. Ugledni britanski list je prvi objavio informacije o prisluškivanjima. Dejvid Vuding, zamenik urednika ovog tabloida, rekao je da su zaposleni u potpunosti zgroženi otkrićem da je privatni istražitelj koji je radio za Mardokov list hakovao telefone ubijene devojčice, porodica poginulih britanskih vojnika i poznatih ličnosti. Kameron najavio promene
Premijer Kameron indirektno je pozvao Rebeku Bruks da podnese ostavku zbog skandala, iako je naveo da ne smatra da političari treba da odlučuju o tome ko sme, a ko ne sme da vodi medije. “U ovakvoj situaciji, ja bih prihvatio njenu ostavku”, rekao je Kameron. On je kazao da su u “News of the World”, a verovatno i još negde, praktikovane neke ilegalne i krajnje neprihvatljive stvari i obećao nova pravila kojim će biti regulisan rad britanskih medija.
Jao Ming je odlučio da završi profesionalnu karijeru nakon devet sezona u ekipi Hjustona, koje su obeležile brojne povrede, sticanje statusa košarkaškog ambasadora i zvanje čoveka koji je mnogo uradio za globalizaciju NBA lige.
Ikona kineskog sporta ostaće upamćena kao jedan od igrača koji zbog problema sa povredama nisu uspeli da ostvare svoje potencijale.
"Svima će nedostajati Jao. On je jedan od najboljih centara koji je ikada igrao u NBA i jedan od najboljih sportista u istoriji Kine. Nedostajaće mi", napisao je Šakil O'Nil, koji je i sam nedavno završio karijeru.
Ming je izabran kao prvi pik na draftu 2002. godine, pre svega zbog svoje visine od 229 centimetara, ali je ubrzo dokazao da nije "samo još jedan džin". Igrao je osam puta u ol-star mečevima, dva puta je bio član najbolje petorke lige, a karijeru završava sa prosekom od 19 poena, 9,3 skoka i 1,9 blokada po meču.
Ming je prošle sezone odigrao samo pet mečeva, nadao se da će moći još da izdrži, ali je prema informacijama "Jahu sportsa" ipak obavestio klub, NBA ligu i čelnike NBA Kine da odlazi u penziju.