Samo sedam zemalja ispunjava međunarodne standarde kvalitete zraka, a smrtonosna zagađenost vazduha se pogoršava zbog oporavka ekonomskih aktivnosti i toksičnog uticaja dima od šumskih požara, pokazao je novi izvještaj.
Od 134 zemlje i regije obuhvaćene izvještajem, samo sedam – Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland – ispunjavaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za sićušne čestice u zraku koje izbacuju automobili, kamioni i industrija.
Velika većina zemalja ne ispunjava standard vezan za PM2.5, vrstu mikroskopske mrlje čađi manje od širine ljudske dlake koja kada se udiše može uzrokovati bezbroj zdravstvenih problema i smrti, rizikujući ozbiljne posljedice po ljude, prema izvještaju IQAira, švicarske organizacije za kvalitetu zraka koja crpi podatke iz više od 30.000 mjernih stanica širom svijeta.
Iako je vazduh u svijetu generalno mnogo čišći nego što je bio većim dijelom prošlog vijeka, još uvijek postoje mjesta gdje su nivoi zagađenosti posebno opasni. Najzagađenija zemlja, Pakistan, ima nivoe PM2,5 koji su 14 puta viši od standarda Svjetske zdravstvene organizacije, pokazao je izvještaj IQAira, a Indija, Tadžikistan i Burkina Faso su sljedeće najzagađenije zemlje.
Ali čak i u bogatim zemljama koje se brzo razvijaju, napredak u smanjenju zagađenosti zraka je ugrožen. Kanada, za koju se dugo smatralo da je jedna od zemalja sa najčišćim vazduhom u zapadnom svijetu, postala je najgora za PM2.5 prošle godine zbog rekordnih šumskih požara koji su poharali zemlju, šaljući otrovne čestice širom zemlje i u SAD.
U međuvremenu, u Kini je poboljšanje kvalitete zraka prošle godine bilo spriječeno oporavkom privrednih aktivnosti nakon pandemije Covida-19, a izvještaj je utvrdio povećanje nivoa PM2,5 od 6,5%.
“Nažalost, stvari su krenule unazad”, rekla je Glory Dolphin Hammes, izvršna direktorica IQAira za Sjevernu Ameriku. “Nauka je prilično jasna u pogledu uticaja onečišćenja zraka, a ipak smo toliko navikli da imamo nivo onečišćenja koji je previsok da bi bila zdrava. Ne prilagođavamo se dovoljno brzo.”
Procjenjuje se da onečišćenje zraka godišnje ubije oko 7 miliona ljudi širom svijeta – više nego sida i malarija zajedno – a taj se teret najviše osjeća u zemljama u razvoju koje se oslanjaju na posebno prljava goriva za grijanje, rasvjetu i kuhanje u zatvorenom prostoru.
Najzagađenije urbano područje na svijetu prošle godine bio je Begusarai u Indiji, pokazao je šesti godišnji izvještaj IQAira, a u Indiji se nalaze četiri najzagađenija grada na svijetu. Međutim, velikom dijelu svijeta u razvoju, posebno zemljama u Africi, nedostaju pouzdana mjerenja kvalitete zraka.
WHO je spustio svoje smjernice za “sigurne” nivoe PM2.5 u 2021. godini na pet mikrograma po kubnom metru i po tom mjerilu mnoge zemlje, poput onih u Evropi koje su značajno pročistile svoj zrak u posljednjih 20 godina , ne zadovoljavaju.
Ali čak ni ove strože smjernice možda neće u potpunosti obuhvatiti rizik od podmuklog onečišćenja zraka. Istraživanje koje su prošli mjesec objavili američki naučnici pokazalo je da ne postoji siguran nivo PM2,5, pri čemu je čak i najmanja izloženost povezana s povećanjem broja hospitalizacija zbog stanja kao što su bolesti srca i astma.
Hammes je rekao da bi zemlje trebale djelovati kako bi svoje gradove učinile prohodnijima i manje ovisne o automobilima, izmijenile prakse u šumarstvu kako bi se smanjio uticaj dima od požara i brže prihvatile čistu energiju umjesto fosilnih goriva. “Dijelimo atmosferski omotač sa svima ostalima u svijetu i moramo biti sigurni da ne radimo stvari koje štete onima drugdje”, rekla je.
Aidan Farrow, viši specijalista za kvalitetu zraka u Greenpeace Internationalu, rekao je da je potrebno i bolje praćenje kvalitete zraka.
“U 2023. godini onečišćenje zraka ostalo je globalna zdravstvena katastrofa, IQAir-ov globalni skup podataka pruža važan podsjetnik na nastale nepravde i potrebu za provedbom brojnih rješenja koja postoje za ovaj problem”, rekao je.