MACRON UPOZORAVA NA NOVU AGRESIVNOST RUSIJE: Četiri incidenta za 24 sata, NATO pod sve većim pritiskom

Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je na, kako je ocijenio, novu agresivnost Rusije prema Evropi, navodeći četiri ozbiljna bezbjednosna incidenta u periodu od samo 24 sata. Od upada ruskih projektila i drona u poljski vazdušni prostor, preko povreda vazdušnog prostora Moldavije, do sumnji na rusku umiješanost u zavjeru za ubistvo ukrajinsko-američkog repera i pokušaj sabotaže u Estoniji – evropske države suočavaju se sa sve većim bezbjednosnim izazovima.

Makron smatra da ovi događaji ukazuju na širu strategiju Moskve usmjerenu na zastrašivanje i destabilizaciju evropskih zemalja, a upozorio je da takvo ponašanje Rusije dodatno jača jedinstvo i odlučnost evropskih država.

Prema pisanju njemačkog „Bilda“, incidenti su ponovo otvorili pitanje koliko su Evropa i NATO spremni da odgovore na aktivnosti koje se odvijaju izvan klasičnog vojnog sukoba.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Projektili i dron završili na teritoriji Poljske

Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se na jugoistoku Poljske, gdje su tokom ruskog napada na Ukrajinu dva krstareća projektila i jedan dron ušli u poljski vazdušni prostor, a potom pali na teritoriju te zemlje.

Poljske vlasti saopštile su da su zabilježena tri upada, a premijer Donald Tusk ocijenio je da se vjerovatno ne radi o slučajnosti. Incident se dogodio u vrijeme vojnih vježbi u kojima učestvuju snage više evropskih država.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je događaj kao ozbiljno narušavanje poljskog vazdušnog prostora i izrazio solidarnost sa Varšavom. Poljska je pokrenula istragu, dok su tokom incidenta angažovani i saveznički borbeni avioni.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Istovremeno, predsjednica Moldavije Maja Sandu upozorila je na učestale povrede vazdušnog prostora te zemlje ruskim dronovima. Moldavsko Ministarstvo odbrane ranije je prijavilo više upada bespilotnih letjelica, uključujući slučajeve u blizini naseljenih područja i glavnog grada Kišinjeva.

Danska i Estonija sumnjaju na ruske obavještajne operacije

Posebnu pažnju izazvala je i informacija iz Danske o osujećenoj zavjeri za ubistvo ukrajinsko-američkog repera Kyivstonera.

Danske vlasti optužuju ruske strukture za umiješanost u planiranje atentata, a prema izvještajima medija, u vezi sa slučajem uhapšene su dvije osobe. Riječ je o ozbiljnim optužbama koje su predmet bezbjednosnih i pravosudnih postupaka.

U Estoniji je, u međuvremenu, spriječen pokušaj podmetanja požara u kompaniji Threod Systems, koja proizvodi dronove i drugu odbrambenu opremu.

Estonske vlasti sumnjaju da iza pokušaja sabotaže stoji ruska vojna obavještajna služba GRU. Zbog ovog slučaja Estonija je najavila i zatvaranje graničnih prelaza prema Rusiji od 1. decembra.

Moskva odbacuje optužbe za umiješanost u sabotažne aktivnosti i ocjenjuje ih kao neosnovane.

Sikorski govori o „državnom terorizmu“, Pistorius ostavlja prostor za razgovore

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski opisao je ruske aktivnosti u Evropi kao „rat i državni terorizam“, upozoravajući da se evropske države suočavaju sa sve većim brojem sabotaža, špijunskih aktivnosti i drugih bezbjednosnih prijetnji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus smatra da razgovori sa Rusijom mogu imati smisla, ali odbacuje mogućnost da se pregovori vode u Moskvi.

Različite izjave evropskih zvaničnika pokazuju da, uz jačanje odbrambenih kapaciteta i bezbjednosne saradnje, ostaje otvoreno i pitanje budućih diplomatskih odnosa sa Moskvom.

Rusija pojačala napade na Ukrajinu, poginulo najmanje osam ljudi

Dok se evropske države suočavaju sa novim bezbjednosnim incidentima, Rusija je tokom jedne noći izvela jedan od najžešćih kombinovanih napada na Ukrajinu.

Prema ukrajinskim podacima, na ukrajinsku teritoriju lansirano je više od 110 raketa i preko 400 dronova.

U napadima je poginulo najmanje osam ljudi, među kojima i sedmogodišnji dječak, dok je više desetina osoba povrijeđeno. Zabilježena je i velika materijalna šteta na stambenim objektima i infrastrukturi.

Napadi su izazvali dodatnu zabrinutost evropskih zvaničnika, posebno zbog činjenice da su se dogodili istovremeno sa incidentima u Poljskoj i drugim državama.

NATO i Evropa pred novim bezbjednosnim izazovima

Niz događaja u Poljskoj, Moldaviji, Danskoj i Estoniji ponovo je otvorio pitanje granica rusko-evropske konfrontacije.

Evropske vlade sve češće upozoravaju na aktivnosti koje, prema njihovim procjenama, uključuju sabotaže, špijunažu, sajber-napade, pokušaje atentata i povrede vazdušnog prostora.

Takvi incidenti povećavaju pritisak na NATO i evropske države da unaprijede protivvazdušnu odbranu, zaštitu kritične infrastrukture i obavještajnu saradnju.

Makron smatra da Rusija ovakvim potezima rizikuje dodatnu međunarodnu izolaciju, ali i jačanje evropskog jedinstva. Ostaje, međutim, pitanje koliko će se bezbjednosna situacija na evropskom kontinentu dodatno pogoršati i kakav će odgovor uslijediti od NATO-a i evropskih institucija.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije