Sve skuplji stanovi i kirije postali su jedan od najvećih društvenih i ekonomskih problema u Evropi, a nezadovoljstvo građana i protesti mladih natjerali su vlade da traže različita rješenja. Od ograničavanja kirija i turističkog najma, preko poreskih olakšica, do masovne izgradnje stanova – evropske države pokušavaju da zaustave produbljivanje stambene krize.
Međutim, iskustva pojedinih zemalja pokazuju da mjere ne daju uvijek očekivane rezultate. Ograničavanje kirija u nekim slučajevima dovelo je do toga da vlasnici povlače stanove sa tržišta i prodaju nekretnine, dok podsticanje stanogradnje često ne daje brze rezultate.
Razmjere problema potvrđuju i podaci Eurostata. Od 2015. do trećeg kvartala 2025. godine cijene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za oko 63 odsto, dok su kirije povećane za oko 20 odsto. Dodatni pokazatelj pritiska na građane jeste odnos cijena stanova i prihoda: između 2015. i 2025. godine taj odnos pogoršan je za 6,8 odsto na nivou EU, a najviše u Portugalu, gdje je zabilježen rast od čak 60,8 odsto. Slijede Nizozemska i Španija. <Cite refs={[“turn397882search13”,”turn397882search0”]}/>
Španija: Ograničavanje turističkog najma i zaštita stanara
Španska ljevičarska vlada je 2023. godine usvojila zakon kojim su predviđeni veći kapaciteti socijalnog stanovanja, regulisanje kirija u područjima sa velikom potražnjom i kazne za vlasnike praznih stanova. Ipak, primjena mjera nije jednaka u svim španskim regijama.
Barselona pokušava da vrati stanove na raspolaganje lokalnom stanovništvu, pa planira da do kraja 2028. godine ne produži oko 10.000 dozvola za turističke apartmane.
Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je iseljenje osamdesetogodišnje žene iz stana u Madridu, u kojem je živjela sedam decenija. Taj slučaj pokrenuo je talas protesta.
Vlada premijera Pedra Sančeza najavila je i mjere za zaštitu prava na stanovanje, uključujući obustavu iseljenja ranjivih osoba do kraja 2030. godine i suzbijanje špekulacija na tržištu nekretnina.
Portugal: Poreske olakšice za vlasnike, ali i stroža pravila za zakupce
U Portugalu su mjere koje je parlament usvojio u septembru izazvale nezadovoljstvo i proteste, posebno zbog reforme tržišta najma.
Jedan od spornih elemenata jeste pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka iseljenja zakupaca u slučaju neplaćanja kirije.
Vlada desnog centra koju predvodi Luis Montenegro oslanja se na poreske podsticaje privatnim vlasnicima kako bi povećala broj stanova dostupnih za iznajmljivanje. Istovremeno je odlučila da poveća poreze za kupce nekretnina koji nisu rezidenti.
Portugal je posebno pogođen problemom odnosa cijena nekretnina i prihoda stanovništva. Prema podacima Eurostata, upravo je u ovoj zemlji između 2015. i 2025. godine zabilježeno najveće pogoršanje odnosa cijena stanova i prihoda u EU. <Cite refs={[“turn397882search0”]}/>
Nizozemska: Ograničavanje kirija imalo i neželjene posljedice
Nizozemska je 2024. godine odlučila da ograniči kirije za dio stanova koje iznajmljuju privatni vlasnici, pokušavajući da stanovanje učini pristupačnijim.
Međutim, mjera je imala i neželjene posljedice. Dio vlasnika odlučio je da proda nekretnine umjesto da ih nastavi iznajmljivati, što je smanjilo ponudu stanova na tržištu najma. Kirije za nekretnine koje nisu obuhvaćene regulacijom nastavile su da rastu.
Vlada je tokom ljeta najavila nove mjere za ubrzavanje stanogradnje, uz cilj da dvije trećine novih stanova bude pristupačno za kupovinu ili iznajmljivanje.
Nizozemska je, odmah iza Portugala, među državama EU u kojima je odnos cijena nekretnina i prihoda stanovništva najviše pogoršan u posljednjoj deceniji. <Cite refs={[“turn397882search0”]}/>
Francuska: Više gradnje i poreskih olakšica
Francuska vlada od 2023. godine pokušava da riješi stambeni problem povećanjem ponude stanova. Plan se oslanja na podsticanje novogradnje i vraćanje postojećih stanova na tržište najma, čak i uz ublažavanje pojedinih ekoloških zahtjeva.
Prijedlog zakona o kojem se raspravlja u parlamentu predviđa ublažavanje obaveza energetske obnove za vlasnike loše izolovanih stanova koji se iznajmljuju. Krajnja desnica predložila je i amandman kojim bi se te obaveze dodatno ograničile.
Nacrt zakona predviđa i administrativna pojednostavljenja kako bi se ubrzala izgradnja stanova, kao i jačanje poreskih olakšica za privatne stanodavce.
Njemačka: Ubrzavanje gradnje i povratak stambenih zadruga
Vlada kancelara Fridriha Merca odlučila je da omogući odstupanja od lokalnih urbanističkih planova kako bi opštine koje to žele mogle brže da grade, povećaju gustinu stanovanja ili prenamijene postojeće prostore.
Ipak, rezultati tih mjera zasad su skromni.
Njemačka već godinama primjenjuje ograničenja rasta kirija za nove ugovore o najmu u područjima sa najvećim pritiskom na tržište. Ta politika usporila je rast cijena najma, ali se istovremeno navodi i kao jedan od faktora koji utiču na smanjenje podsticaja za novu gradnju.
Stambena kriza ponovo je skrenula pažnju na stambene zadruge, koje predstavljaju model između privatnog i socijalnog stanovanja. Njihova prednost je u tome što se stanovanje ne zasniva isključivo na tržišnoj špekulaciji, a prema navedenim podacima, upravljaju desetinom njemačkog stambenog fonda namijenjenog iznajmljivanju.
U Berlinu je radikalna ljevica na posljednjim izborima promovisala i prijedlog prenosa stanova velikih privatnih stanodavaca u javno vlasništvo. Međutim, pravna izvodljivost takvog poteza ostaje sporna.
Velika Britanija: 300.000 pristupačnih stanova i stroža zaštita zakupaca
Britanska laburistička vlada pokušava da odgovori na stambenu krizu prvenstveno izgradnjom novih stanova.
Budžetskim izdvajanjima planirana je izgradnja 300.000 socijalnih i pristupačnih stanova, uz podršku građanima koji kupuju svoju prvu nekretninu u novogradnji.
Istovremeno je reformisano tržište privatnog najma. Ukinuta je mogućnost iseljenja zakupaca bez navođenja opravdanog razloga, dok je povećanje kirije ograničeno na jednom godišnje.
Ipak, visoke kamatne stope na kredite, regulatorna ograničenja i poreska opterećenja i dalje predstavljaju prepreku bržoj izgradnji.
Italija: Plan za 100.000 stanova u narednih deset godina
Italijanska vlada odlučila je da smanji porez na ugovorene kirije, a dugoročno je najavila plan kojim namjerava da u narednih deset godina na tržište stavi oko 100.000 stanova sa regulisanim iznosom najma.
Plan bi trebalo da bude realizovan obnovom postojećih javnih stanova i izgradnjom novih, uz pojednostavljivanje administrativnih procedura.
Ove mjere dolaze u trenutku kada je nezadovoljstvo ekonomskom politikom vlade Đorđe Meloni postalo jedan od povoda za masovne proteste i generalni štrajk u zemlji.
Grčka: Ograničavanje turističkog najma i subvencionisani krediti
Grčka, posebno Atina i Solun, suočava se sa posljedicama širenja kratkoročnog turističkog najma, zbog čega vlasti pokušavaju da ograniče njegov rast.
Istovremeno su znatno smanjeni obim i dostupnost programa „zlatnih viza“ za strane državljane koji kupuju nekretnine.
Kupcima prve nekretnine država nudi subvencionisane kredite sa nižim kamatnim stopama, dok vlasnici mogu dobiti subvencije za renoviranje stanova pod uslovom da ih nakon obnove ponude na tržištu dugoročnog najma.
Mogu li evropske vlade zaustaviti stambenu krizu?
Primjeri iz evropskih zemalja pokazuju da ne postoji jedinstveno rješenje za problem koji je nastajao godinama. Dok jedne vlade pokušavaju da zaštite zakupce ograničavanjem kirija, druge se oslanjaju na poreske olakšice i podsticanje privatnih investicija, a treće na javnu i socijalnu stanogradnju.
Iskustvo Nizozemske pokazuje da ograničavanje cijena najma može imati i neželjene posljedice ako se istovremeno ne obezbijedi dovoljno stanova. S druge strane, samo najavljivanje novih stambenih projekata ne znači da će građani brzo osjetiti olakšanje.
Zato će ključni izazov za evropske vlade biti kako istovremeno povećati ponudu stanova, zaštititi zakupce i omogućiti da kupovina ili iznajmljivanje nekretnine ponovo postanu dostupni i građanima sa prosječnim primanjima.