JANJIĆ O VUČIĆU: „Prisustvujemo posljednjem činu političke tragikomedije“ – Šta čeka Srbiju nakon promjene vlasti?

Predsjednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocijenio je da dešavanja u Narodnoj skupštini Srbije predstavljaju završni čin političke tragikomedije Aleksandra Vučića, a da bi eventualna promjena parlamentarne većine mogla otvoriti put ozbiljnim reformama državnih institucija.

Gostujući u emisiji „Dan uživo“ na televiziji N1, Janjić je govorio o konstituisanju parlamenta, pokušajima diskreditacije kandidata studentske liste Aleksandra Čupića, budućnosti političkog sistema Srbije, ali i odnosima Beograda sa Bosnom i Hercegovinom i drugim državama regiona.

Prema njegovoj ocjeni, među najvažnijim zadacima nove parlamentarne većine trebalo bi da budu uspostavljanje demokratskih pravila, reforma sigurnosnih službi i preispitivanje načina na koji je država vođena prethodnih godina.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Posljednji čin Vučićeve političke tragikomedije“

Komentarišući višesatna obraćanja Aleksandra Vučića u Skupštini Srbije, Janjić je ocijenio da Srbija svjedoči završnoj fazi političkog sistema koji je godinama bio koncentrisan oko jednog čovjeka.

„Najozbiljnija definicija je da mi prisustvujemo posljednjem činu te neke tragikomedije ili farse koja služi za to da se oni koji još uvijek vjeruju Vučiću lakše pozdrave sa njim“, rekao je Janjić.

On smatra da aktuelna situacija pokazuje koliko su institucije Srbije bile podređene političkoj moći predsjednika države.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Trenutno Vučić gubi“, poručio je.

Prema Janjićevom mišljenju, nova parlamentarna većina pokazuje strpljenje kako bi građani mogli da vide na koji način Vučić pokušava zadržati politički uticaj. Njegove nastupe ocijenio je kao povratak političkim počecima, rekavši da ga to „vraća na mladog Šešelja“.

Janjić smatra da postoje pravni i parlamentarni mehanizmi za sprečavanje odugovlačenja konstituisanja Skupštine, uključujući tumačenje poslovničkih odredbi i eventualnu intervenciju Ustavnog suda.

Govoreći o napadima predstavnika SNS-a na Aleksandra Čupića, kandidata studentske liste za predsjednika Narodne skupštine, ocijenio je da je diskreditacija političkih protivnika već godinama dio političke svakodnevice u Srbiji.

„Pa mi tako živimo zadnjih deset godina. Sve je diskreditacija, barem ja imam iskustva. Šta god kažete, postoji ta propagandna mašinerija“, istakao je.

Posebno je kritikovao rad pojedinih medija, među kojima je izdvojio Informer, za koji smatra da predstavlja dio propagandnog sistema koji Vučić pokušava sačuvati.

Janjić je poručio da bi jedna od prvih obaveza nove parlamentarne većine trebalo da bude izmjena skupštinskog poslovnika, kako bi se spriječile zloupotrebe i omogućio normalan rad najvišeg zakonodavnog tijela.

„Ne smije se dozvoliti ovako široko more za diktatore i njihove psiho probleme, a mora se poštovati Ustav i zakon i šta je funkcija parlamenta“, rekao je.

Reforma BIA i predsjednički izbori do kraja godine?

Janjić očekuje da bi nova parlamentarna većina mogla vratiti Skupštini ulogu centralnog mjesta političkog odlučivanja, umjesto prakse u kojoj, prema njegovoj ocjeni, ključne odluke donose predsjednik ili premijer.

Podsjetio je da studentska lista ima 140 poslanika i ocijenio da bi, uz podršku predstavnika manjina, nova većina mogla raspolagati sa približno 150 glasova.

Kao jedan od najzahtjevnijih zadataka buduće vlasti izdvojio je reformu sigurnosnog aparata, posebno Bezbednosno-informativne agencije (BIA), kao i preispitivanje djelovanja onoga što naziva „dubokom državom“.

Uz to, očekuje ustavne promjene i stvaranje uslova za buduće demokratske izbore uz primjenu savremenih izbornih mehanizama.

Govoreći o predsjedničkim izborima, Janjić je ocijenio da oni moraju biti održani do kraja 2026. godine.

„Oni se moraju održati“, rekao je, dodajući da Vučić svojim ponašanjem pokušava odgoditi političke procese i dobiti dodatno vrijeme.

„On ovim kupuje dane“, kazao je Janjić.

Prema njegovoj procjeni, eventualno Vučićevo povlačenje iz parlamentarnog života moglo bi dovesti i do raspada sadašnjeg poslaničkog bloka SNS-a na više poslaničkih klubova.

Hoće li se promijeniti odnos Beograda prema Republici Srpskoj?

Govoreći o budućoj regionalnoj politici Srbije, Janjić je ocijenio da nastavak dosadašnjeg pristupa prema Republici Srpskoj ne bi bio u skladu s promjenama koje su se dogodile na unutrašnjem političkom planu.

Prema njegovim riječima, prioritet nove vlasti trebalo bi da bude stabilizacija Srbije, kako ekonomska tako i institucionalna, dok bi vanjska politika morala biti usmjerena na ostvarivanje tih ciljeva.

Janjić smatra da pojedinim političkim strukturama u regionu ne odgovaraju demokratske promjene u Srbiji, jer bi one mogle podstaći slične građanske inicijative i političke procese u susjednim državama.

„Takvim, da kažemo, društvima ne odgovara da se artikuliše bilo šta što liči na ono što je opštenarodni pokret koji je došao do promjena u Srbiji“, rekao je.

Kao osnovu budućih regionalnih odnosa izdvojio je međunarodna pravila, ekonomsku saradnju i infrastrukturno povezivanje.

„Zato je saradnja u regionu najzdravija kad se postavi na onim elementarnim pravilima međunarodne saradnje i, drugo, na ekonomskoj saradnji i komunikacijama, od infrastrukturnih do ovih međuljudskih“, istakao je.

Zdravstvo i ekonomija kao prostor za regionalnu saradnju

Janjić je ukazao i na mogućnosti zajedničkih projekata u zdravstvu, navodeći da države nastale raspadom Jugoslavije imaju slične probleme, od organizacije zdravstvenih fondova do dostupnosti liječenja.

Kao primjere moguće saradnje naveo je povezivanje zdravstvenih ustanova, uključujući centre za radioterapiju i banjsko liječenje.

Istovremeno je kritikovao dosadašnje procese privatizacije u javnom zdravstvu, za koje tvrdi da su često bili na štetu pacijenata i zaposlenih.

Prema njegovoj ocjeni, regionalno povezivanje moglo bi otvoriti prostor i za veće međunarodne investicije, posebno u namjenskoj industriji i eksploataciji rijetkih metala.

Govoreći o Miloradu Dodiku i njegovoj mogućoj ulozi u odnosima s novom vlašću u Beogradu, Janjić se u odgovoru osvrnuo i na djelovanje Milorada Pupovca i položaj srpske zajednice u Hrvatskoj.

Istakao je Pupovčevu ulogu u razvoju manjinskih prava i komunikaciji između Srbije i Hrvatske, a govorio je i o političkoj atmosferi u Zagrebu, izražavajući zabrinutost zbog odnosa prema građanskim inicijativama i mogućnosti širenja protesta.

Janjić je poručio da Srbija ne bi trebalo da pokušava izvoziti političke promjene u susjedne države, već da se usmjeri na vlastite reforme i ravnopravnu regionalnu saradnju.

Zaključio je da države regiona teško mogu ostvariti ozbiljniji ekonomski i društveni napredak bez međusobne koordinacije, te da bi usklađivanje njihovih razvojnih strategija s procesom evropskih integracija omogućilo efikasniji razvoj.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije