Radomir Lazović je kopredsjednik Zeleno-levog fronta. Bio je predsjednik poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd u Narodnoj skupštini Republike Srbije u prethodna dva saziva srpskog parlamenta. Zbog političkih istupa bio je česta meta režima Aleksandra Vučića, etabliranih medijskih servisa tog režima i prorežimskih tabloida. U novembru 2026. godine, objavljene su i informacije da je bio pod tajnim nadzorom Bezbednosno-informativne agencije (BIA) uz upotrebu špijunskog softvera “Pegasus”.
U razgovoru za BUKA magazin govori o opcijama potpunog pada poluga moći Aleksandra Vučića, budućnosti političkog djelovanja i društvenog organizovanja Zeleno-levog fronta / Ne davimo Beograd i očekivanjima od buduće vlasti.
“Očekujem da buduća vlast krene da raspetljava čvor koji su neoradikali, kleptomani, kao i kriminalna organizacija pod vođstvom Aleksandra Vučića, zamrsili u proteklih 14 godina. Mislim da imamo veliku priliku da na ovoj pobedi gradimo budućnost Srbije”, kaže Lazović na početku razgovora za BUKA magazin.
BUKA: Kojih je to pet stvari, top pet prioriteta, koje moraju da prate formiranje vlasti?
Lazović: Prvo, za što mislim da jeste prioritet, i da se mora krenuti odmah, to je demontiranje tog špijunskog aparata, a onda i propagandnog aparata SNS-a. Mora se rasformirati BIA i moraju se otvoriti dosijei, tako da budu poznati doušnici i saradnici BIA-e koji su godinama iz najužih krugova pratili ljude i o tome obaveštavali BIA-u.
Drugo, ti ljudi zaslužuju najoštriju osudu.
Treće, mislim da se mora promeniti medijska scena. Mislim da za fabrike mržnje poput Informera, Pinka i sličnih nema mesta u novoj, drugačijoj Srbiji i mislim da se mora nešto uraditi da se one zaustave. Tu bih istakao pozitivnu ulogu ljudi koji su se u jako teškom trenutku odlučili da ipak učestvuju u REM-u, poput Rodoljuba Šabića.
Četvrto, a ipak izuzetno priroritetno, jeste ekonomija. Ljudi bliski SNS-u godinama akumulirali bogatstvo na krađi iz budžeta i njihova moć još uvek postoji.
Pod pet je oslobađanje pravosuđa. Ono mora da može nesmetano da deluje i goni sve one koji su kršili zakone.
BUKA: Kako vidite konkretnu mogućnost rasformiranja bezbjednosnih službi? Odakle i kako to treba da krene?
Lazović: Mi u Srbiji sada svakim danom dobijamo nove informacije i nove detalje o tome koliko je obima ta operacija prisluškivanja koju je BIA sprovodila. Mi smo u prethodna dva dana dobili informacije i sa sigurnošću možemo da tvrdimo da je i kopredsednica ZLF-a Biljana Đorđević bila na tajnim merama nadzora, pored mene koji sam to još ranije saznao. I nisu u pitanju samo narodni poslanici, već i profesori, tužioci, studenti, građani. To je sada činjenično stanje, dotle nas je doveo ovaj režim. Do tog da službe bezbednosti budu partijske špijunske službe.
Mislim da BIA mora u potpunosti da se rasformira i da se počne ponovo. Ti ljudi se nisu bavili nikakvom bezbednošću, nego su se bavili prosto i samo Vučićevim potrebama. Po Vučićevom nalogu su sprovodili mere prema nepodobnim ljudima. To otvara i pitanje moguće zabrane Srpske napredne stranke (SNS), zbog toga što BIA to sigurno nije radila za svoje potrebe, već za potrebe ove organizacije.
BUKA: Kako je izgledao period u kome ste bili pod tajnim nadziranjem, skupa s upadima u stan, pretresima automobila?
Lazović: Nisam primetio. Osim ljudi koji su mi stajali ispred zgrade u jednom periodu, ali nisam to povezao sa ovime. Bio sam prilično uznemiren kada sam to saznao. Ne znam zašto — verovatno od ovih ljudi sve može da se očekuje, ali ipak činjenica da ti neko ulazi tajno u stan mimo tvoje volje i znanja je prilično uznemirujuća.
Mi smo imali zaista razna iskustva sa njima. Od toga da mi je bio instaliran sofisticirani spajver Pegasus, do toga da su upadali u stan. Ali, ne znam šta bih rekao. Ne vidim po čemu treba da budem pod bilo kakvim merama. Ja sam kopredsednik opozicione partije, narodni poslanik i ne vidim zašto bi mene bilo ko prisluškivao. Dakle, očigledno je da se radi o nameri da se utiče na bavljenje politikom i na javna pitanja. I jasno je da je to protivzakonito.
BUKA: Prije nego počne rasformiranje BIA-e, kako utvrditi odgovornost ključnih ljudi i kako dovesti do lustracije čitavog bezbjednosnog aparata?
Lazović: Ne mislim da tu ima mnogo nevinih i mislim da bi trebalo otvoriti dosijee tako da žrtve tog neovlašćenog ili nelegalnog nadzora budu zaštićene, da se ne nastavlja nova zloupotreba njihovih i naših podataka, a da se fokusiramo na doušnike, na saradnike, na agente i na one ljude koji su sve to sprovodili. I one koji su nalogodavci, i one koji su izvršioci. Ti ljudi nisu samo radili svoj posao, oni nisu poštovali zakon. Ovo je potpuno nešto što je jasno da je mimo nekih redovnih nadležnosti službi. Šta ima služba da se bavi političkim protivnicima Aleksandra Vučića?
Taj obim operacije je ogroman — mi svaki dan saznajemo za nove i nove ljude koji su bili žrtve ovog aparata. Ja ne želim da se dozvoli da se preko toga pređe. Kao kopredsednik organizacije koja je bila na udaru svega ovoga, ja ću se zaista truditi da ne dozvolimo da se pređe preko toga i da se napravi da je to prosto nešto što je normalno. Ne, nije normalno, i ovo je ozbiljna zloupotreba nečega što bi trebalo da služi bezbednosti građana.
BUKA: Kako vidite spremnost nove vlasti da se suoči sa svim regionalnim problemima koje je izazivao u velikoj meri režim Aleksandra Vučića, pa i problemima u Srbiji koji su rezultat tog rada?
Lazović: Kada vi imate na čelu države ljude kojima je interes države glavni, onda se otvara jedno potpuno novo polje. Naravno da je za sve nas u regionu najbolje da sarađujemo, da postoji razmena na svaki mogući način, da jedni druge uvažavamo, poštujemo, da jedni druge podržavamo. Nema sumnje da je to interes svih naših naroda. Ono što smo mi imali kao situaciju godinama jeste čovek koji bi za potrebe opstanka na vlasti izazivao sukobe u regionu. I onda se pojavljivao kao spasilac, neko ko rešava te iste sukobe koje je on napravio. Kada to imate na čelu države, onda vi nemate tu načina da se to unapredi. Ja verujem da će nova vlast, nova vlada i većina uraditi prave i dugotrajne korake ka regionalnoj saradnji. Ne vidim nikakvu smetnju u tome, u tome će imati našu podršku u potpunosti. Mi ćemo na to svakako pozivati i politički pokušati da podržimo ideju regionalne saradnje.
BUKA: Vidite li mogućnost promjene u smislu odnosa sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom?
Lazović: Studentska lista je jedan široki skup različitih ljudi koji su i ideološki i politički različiti, i oni to nikada nisu krili. Zapravo, to je ono što je bila njihova prednost u prethodnom periodu. I ja bih ostavio njima da u svojim unutrašnjim dogovorima utvrde politiku prema ovim pitanjima u kojima mi možemo da vidimo da postoji možda i neko neslaganje, ili možda bolje da ne kažemo neslaganje nego neusaglašenost.
Ja ovim ljudima zaista želim da uspeju, zato što je to uspeh svih nas na kraju i to je interes svih nas da oni uspeju da ovu zemlju poguraju. Ne možemo očekivati da se sva pitanja reše odmah, ali možemo očekivati da se svim pitanjima pristupi dobronamerno, sa idejom opšteg dobra. I mislim da čak i uz neka neslaganja, prosto je lakše. I mnogo drugačije nego kada imate čoveka koji je ogrezao u kriminalu, koji je jedino posvećen sopstvenom interesu. Tako da ne mogu ja da budem taj ko govori kako će se tačno Studentska lista odnositi prema svim otvorenim pitanjima, ali mi ćemo svakako podržati ono što je saradnja, ono što je suživot svih naroda na ovim prostorima i ono što bi trebalo da bude ideja priključenja Evropskoj uniji.
BUKA: Dosad je dominirao pokušaj Vučića i njegovog režima da, kad god osjeti priliku, bude karika u lancu zelenog kolonijalizma. Čak i kao pregalac svih unutrašnjih i spoljnih faktora koji su smatrali da ne može sam on da bude dobitnik u toj tranziciji. Je li tome kraj sada?
Lazović: Mislim da je Studentska lista bila vrlo jasna po pitanju očuvanja životne sredine, zaštite prirodnih, ali i kulturnih dobara, i ja to mogu da podržim u potpunosti. Nama nikako ne treba da se zarad interesa kompanija uništava naše prirodno okruženje. Mi smo to kao Zeleno-levi front, kao jedna organizacija kojoj je ideja očuvanja životne sredine u samom imenu, radili vrlo šosvećeno na tom pitanju. Ljudi koji čine Studentsku listu su, mnogi od njih, zaista borci za odbranu prirodnih dobara i svega onoga što je bila borba i protiv iskopavanja litijuma, i za čist vazduh, i protiv drugih štetnih projekata.
BUKA: Naravno, Vučić u tome nije bio sam. Je li i tom intervencionizmu sada kraj?
Lazović: Interesi velikog kapitala i interesi ljudi koji žele da zarade na našim prirodnim dobrima neće nestati, nego je pitanje koliko svi mi, kao i Studentska lista, možemo da se izborimo da se odbranimo. Ja mislim da možemo. Nemam razlog da verujem da bi ovi ljudi bilo šta drugo radili i zastupali osim onoga što su govorili u kampanji i na sve druge načine. U tome će imati apsolutno našu podršku i ja mislim da Srbija mora da odluči kakvom se razvoju nada. Nama je mnogo više u interesu da se nadamo održivom razvoju i da pokušavamo da od onoga što imamo napravimo i dobro mesto za život, i da kroz poljoprivrednu proizvodnju i zelenu industriju dođemo do toga da živimo u skladu sa našim okruženjem.
BUKA: Koja je sada budućnost političkog djelovanja i društvenog organizovanja, s obzirom na to da je na čelu države jedan pokret mnogih?
Lazović: Ovo je jedan veliki iskorak ka motivaciji ljudi i ka uključivanju ljudi. Ono što smo se nadali godinama da će se desiti, to je da se ljudi uključe u bavljenje svojim okruženjem, politikom, državom i društvo. I to se sada i desilo. Opet, političke partije su potreban i važan oblik organizovanja, i mislim da u budućnosti ima mesta za ideološko delovanje. Mi kao Zeleno-levi front planiramo da tako i radimo. Ali, ovo što se desilo sada jeste potreban iskorak iz velikih problema koje smo imali sa demokratijom, sa otetom državom. Čini mi se da tek sada imamo sada priliku da radimo dalje. Za nas kao Zeleno-levi front ništa ne prestaje, daleko od toga. Mislim da je u zemlji u kojoj 15.000 ljudi godišnje premine od posledica zagađenja vazduha ili u kojoj su jedne od najvećih ekonomskih nejednakosti u Evropi, jedna partija kao što je Zeleno-levi front apsolutno potrebna i neophodna. I mi ćemo se boriti da se naše politike prepoznaju i da utičemo na to u kom pravcu će ići naša država. U ovom trenutku mi podržavamo i stajemo iza Studentske liste sa idejom da ćemo i sada i u narednom periodu zastupati politiku u koju verujemo.
BUKA: Kada se osvrnete na vrijeme koje ste proveli u skupštini, da li se sada osjećate slobodnije i spremnije za direktan angažman na društveno-političkom polju?
Lazović: Mi smo uvek bili aktivni. Bez obzira što smo bili u skupštini, mi smo bili i na ulici. Ovih dana osvrćemo se na to šta smo radili, kako je izgledala ta naša borba u skupštini, i sigurni smo da ona nikad nije bila odvojena od borbe na ulici. Što se mene tiče, ja možda i nisam neki tipični političar koji je fokusiran samo na tu institucionalnu borbu. Ja sam bio na svim mogućim dešavanjima u kojima smo imali vrlo rizične susrete i sa batinašima, i sa policijom i učestvovao sam u toj najdirektnijoj borbi. S tim u vezi, mene ovo neće na neki način značajno promeniti ili pogoditi. Mi smo i Zeleno-levi front i Ne davimo Beograd stvorili potpuno od nule i možemo da funkcionišemo i bez direktne podrške države. Ne kažem da sve te stvari nisu važne, ali ova pobeda je toliko velika da je to sad sve zanemarljivo. Treba naći novo polje delovanja, u smislu da se treba organizovati i uključivati ljude, a mi kao Zeleno-levi front to vrlo dobro znamo da radimo. Zbog toga, mislim da ćemo u narednom periodu imati veliki potencijal za širenje naše organizacije i doprinos zajedničkoj borbi.
BUKA: Koliko je Vas lično gušio pritisak razgovora s ljudima od koje se odbijaju svi prijedlozi, koji im se izruguju ili ismijavaju?
Lazović: Iskreno, ponosan sam na to što smo moja grupa i ja postigli. Ja sam najaktivniji opozicioni političar u prethodnom sazivu, moja poslanička grupa je iskoristila bukvalno svaki sekund koji smo imali predviđen za našu poslaničku grupu. Moje kolege su među najaktivnijim poslanicima i poslanicama. Očigledno je da mi smatramo da je to nešto što je važno. Sa druge strane, ako me pitate na ličnom nivou, često bih došao kući sa temperaturom posle skupštine, od stresa koji sam preživeo. Dvaput sam završio u Urgentnom centru na infuzijama nakon nekih odbora i obraćanja. Ipak, mislim da je to važno. Ne žalim se na to opterećenje koje je bilo tada, ali sa ogromnom radošću gledam na to što će Studentska lista napraviti jednu drugu, bolju i drugačiju atmosferu. Da pravo kažem, jedva čekam konstitutivnu sednicu i jedva čekam da vidim kako će izgledati skupština u jednom drugačijem svetlu.