Helsinški odbor za ljudska prava zatražio je od Centralne izborne komisije (CIK) BiH da bez odgađanja dostavi podnosiocima zahtjeva i javno objavi informacije o primjeni izbornih tehnologija na Opštim izborima 2026. godine.
Iz ove organizacije poručuju da CIK, uz poštovanje tajnosti glasanja i zaštite ličnih podataka birača, treba da učini dostupnim sve informacije za čije uskraćivanje ne postoji zakonski osnov.
Reagujući na obraćanje CIK-a od 14. novembra, u kojem je navedeno da Komisija ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku i da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH, iz Helsinškog odbora ističu da priprema izvještaja ne može biti opravdanje za uskraćivanje postojećih informacija ili prekoračenje zakonskih rokova.
„Zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje. CIK treba da omogući pristup tim informacijama na jedan od zakonom predviđenih načina“, navodi se u saopštenju Službe za informisanje Helsinškog odbora za ljudska prava.
Tri grupe podataka koje Helsinški odbor traži od CIK-a
Helsinški odbor je izdvojio tri ključne grupe informacija koje bi Centralna izborna komisija trebalo da dostavi podnosiocima zahtjeva i učini dostupnim javnosti.
Prva se odnosi na izlaznost i identifikaciju birača. Traže se podaci po biračkim mjestima, uz navođenje izvora objavljene izlaznosti, broja birača koje uređaji nisu mogli identifikovati putem otiska prsta, kao i broja onih koji su identifikovani drugim propisanim postupkom.
Druga grupa odnosi se na kvarove i nekorištenje izborne opreme. Odbor traži pregled biračkih mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni, uz evidentirane razloge i informacije o postupcima koji su primijenjeni u tim situacijama.
Treća grupa obuhvata odstupanja i kontrolna brojanja. Riječ je o zapisnicima, naredbama i izvještajima o razlikama između elektronskog i ručnog brojanja, kao i podacima o rezultatima ponovnog brojanja naloženog u oktobru i tome koji je rezultat na kraju uvršten u potvrđene rezultate.
Helsinški odbor upozorava na zakonske rokove i povjerenje u izbore
Iz ove organizacije podsjećaju na član I/2 Ustava BiH, kojim je utvrđeno da država funkcioniše na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, kao i na član 5.29 Izbornog zakona BiH.
Kako navode, ta odredba predviđa javni prikaz detaljnih izbornih rezultata po biračkim mjestima i obavezuje CIK da, u slučaju neslaganja, ponovi oba brojanja u Glavnom centru za brojanje.
Pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, Helsinški odbor ističe da je CIK dužan da o urednom zahtjevu odluči, po pravilu, najkasnije u roku od 15 dana.
Ukoliko se pristup dijelu informacija ograničava, Komisija bi, prema navodima Odbora, trebalo da dostavi pisano obrazloženje, navede konkretnu zakonsku odredbu na kojoj zasniva ograničenje i razmotri javni interes.
„Mogućnost pogrešnog tumačenja podataka razlog je da ih CIK objavi uz jasno objašnjenje. Potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni, a uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog osnova narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti Centralne izborne komisije“, zaključuje se u saopštenju.