Na račune građana Bosne i Hercegovine i ove godine stizao je značajan novac iz inostranstva. Prema podacima Centralne banke BiH, za prvih šest mjeseci zabilježene su novčane doznake u iznosu od čak 2,17 milijardi KM.
Iznos je veći nego u istom periodu prošle godine, što pokazuje koliko je novac koji šalje dijaspora važan za domaćinstva u BiH. Za brojne porodice ove uplate predstavljaju pomoć u pokrivanju svakodnevnih troškova, posebno u vrijeme rasta cijena hrane, stanovanja i drugih osnovnih životnih potreba.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da se iza milijardi maraka krije i ozbiljno pitanje: koliko domaća ekonomija zavisi od novca ljudi koji su svoj život i rad preselili u druge zemlje?
Koliko je novca iz inostranstva stiglo u BiH?
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvom kvartalu ove godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 956,6 miliona KM, dok je u drugom kvartalu zabilježeno oko 1,2 milijarde KM.
Poređenje sa istim periodom prošle godine pokazuje rast. U prvom kvartalu 2025. godine doznake su iznosile 934,07 miliona KM, a u drugom oko 1,1 milijardu KM.
Ukupni tekući transferi u prvoj polovini ove godine dostigli su gotovo tri milijarde KM, odnosno 2,97 milijardi maraka.
Značajan dio novca stigao je i po osnovu socijalnih davanja. U prvom kvartalu po ovom osnovu evidentirano je 339,5 miliona KM, a u drugom 372 miliona KM.
Zašto raste novac koji šalje dijaspora?
Ekonomista Admir Čavalić smatra da je rast doznaka očekivan, prije svega zbog povećanja broja radnika koji odlaze iz BiH i nakon odlaska nastavljaju finansijski pomagati porodice i bližnje koji su ostali u zemlji.
„Prije svega, jer se i dalje povećava broj radnika koji odlaze vani i ta novoformirana radna snaga kao dio dijaspore pokušava da se oduži stanovništvu koje je ostalo ovdje, prije svega svojim roditeljima, bližnjim, porodici i slično“, ističe Čavalić za „Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, doznake imaju veliki značaj za ekonomiju BiH, koja spada među zemlje sa izraženom zavisnošću od novca dijaspore.
Njihova uloga, kako objašnjava, nije samo ekonomska nego i socijalna, jer pomažu održavanju postojećeg sistema socijalne zaštite i životnog standarda brojnih porodica.
„Bez doznaka iz dijaspore vrlo teško da bismo mogli održati postojeći socijalni mir“, upozorava Čavalić.
Može li novac dijaspore pokrenuti domaću privredu?
Čavalić smatra da je jedan od ključnih izazova kako novac koji dijaspora šalje porodicama usmjeriti i prema investicijama koje bi donijele dugoročnu korist domaćoj ekonomiji.
Kako ističe, nije dovoljno da se ulaganja svode na kupovinu nekretnina, odnosno stvaranje takozvanog mrtvog kapitala.
„Ključni izazov je kako tu socijalno osjetljivu dijasporu transformisati da postane investiciona, ali ne na način kupovine mrtvog kapitala, odnosno nekretnina, već investiciona na način da se pokrene veći broj privrednih subjekata sa svježim kapitalom, novim idejama“, objašnjava Čavalić.
Drugim riječima, novac dijaspore mogao bi imati još veći značaj kada bi se dio sredstava usmjeravao u pokretanje novih preduzeća, otvaranje radnih mjesta i razvoj domaće privrede.
Bez pomoći iz inostranstva mnoge porodice teško bi podmirile troškove
Koliko su doznake važne za svakodnevni život građana, ukazuju i predstavnici udruženja potrošača.
Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, smatra da bi mnogim porodicama u BiH bilo izuzetno teško da podmire osnovne potrebe bez pomoći rođaka i prijatelja iz inostranstva.
„Cijene iz dana u dan rastu. Međutim, plate i penzije, iako rastu, ne prate rast cijena. Vjerujte, građani BiH apsolutno nemaju nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo“, kaže Kulovićeva.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR) iz Doboja, ranije je istakla da svaka druga porodica prima barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.
„Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini“, navela je Šešlija, dodajući da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.
Milijarde koje stižu iz dijaspore tako predstavljaju važan oslonac za veliki broj domaćinstava. Ipak, upozorenja ekonomista otvaraju pitanje može li BiH taj novac, osim za svakodnevno preživljavanje, pretvoriti i u pokretač razvoja domaće privrede.