Od brojnih televizijskih uključenja dnevno, dok su bili na vlasti, do svakodnevnih objava na TikToku i Instagramu. Komunikacija čelnika Srpske napredne stranke (SNS) sa javnošću promijenila je kanale, ali ostaje pitanje da li se promijenila i njena suština.
Nije prošlo mnogo vremena od izbornog poraza, a nekadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i drugi funkcioneri SNS-a sve češće koriste društvene mreže za direktno obraćanje građanima.
Vučić, koji je ranije imao izuzetno česta pojavljivanja na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, uključujući rekordna 64 televizijska uključenja uživo tokom avgusta ove godine, sada redovno objavljuje sadržaje na svom TikTok profilu. Nerijetko se radi o nekoliko videa dnevno, uglavnom u formi direktnog obraćanja, piše Deutsche Welle (DW).
Iako su i dalje prisutni na televizijama koje su im bile bliske tokom četrnaestogodišnje vladavine, funkcioneri SNS-a primjetno češće koriste društvene mreže kao kanal neposredne komunikacije sa svojim pristalicama.
Istovremeno, na tim platformama aktivni su i nalozi koji se označavaju kao botovski, a koji komentarišu i dijele sadržaje funkcionera. Njihove objave, prema ocjeni autora teksta, sada su vidljivije nego tokom predizborne kampanje.
Nova opoziciona uloga i pokušaj očuvanja podrške
Nakon izbornog poraza, funkcioneri SNS-a sve češće kritikuju najave, postupke i aktivnosti Studentske liste, koja je, prema navodima izvornog teksta, ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji.
U tim nastupima posebno se ističu Aleksandar Vučić, koji se sam nazvao liderom opozicije, aktuelni predsjednik SNS-a Miloš Vučević, advokat Vladimir Đukanović i narodni poslanik Milenko Jovanov. Njihove objave dijeli veliki broj korisnika društvenih mreža.
Ana Stojiljković, stručnjakinja za komunikacije i konsultantkinja za izborne kampanje, smatra da je veća vidljivost ovih sadržaja nakon izbora očekivana.
Kako objašnjava, završetak intenzivne predizborne kampanje i procesi preuzimanja vlasti i prenosa legitimiteta sa studentskog pokreta na izabrane kandidate otvorili su prostor SNS-u da svoje poruke ponovo učini vidljivijim u javnosti.
Ipak, upozorava da je pitanje koliki je njihov stvarni uticaj na šire biračko tijelo.
„Rekla bih da je komunikaciona strategija SNS-a u ovom postizbornom periodu usmerena ka ohrabrivanju biračkog tela, aktivista, članova i funkcionera stranke sa ciljem sprečavanja njihovog rasipanja, ali verovatno i lica koja su postavljali na različite funkcije tokom perioda svoje vladavine“, kaže Stojiljković.
Prema njenoj ocjeni, sadašnji nastupi imaju za cilj očuvanje stranačke podrške i pozicioniranje SNS-a kao najjače opozicione stranke.
Zašto su nastupi SNS-a postali oštriji?
Stojiljković smatra da diskurs i poruke koje preovladavaju u nastupima naprednjaka služe konsolidaciji stranačkih redova i očuvanju podrške među biračima.
„Agresivan ton i svakodnevni napadi na novu parlamentarnu većinu i studentski pokret imaju za cilj da uplaše i birače i funkcionere od propagirane osvete buduće vlasti, sa ciljem da motiviše lojalnost SNS-u i Vučiću i inspiriše koheziju i birača i stranačkih funkcionera i vršilaca funkcija u državi“, tvrdi ona.
Stručnjak za politički marketing Igor Avžner, s druge strane, kampanju SNS-a na društvenim mrežama opisuje kao „putujući cirkus“ i smatra da bi takav pristup mogao dovesti do gubitka podrške dijela korisnika.
On pravi razliku između motivacije pristalica studentskog pokreta i ljudi koji, prema njegovoj ocjeni, učestvuju u aktivnostima SNS-a na društvenim mrežama zbog materijalne koristi.
„Mislim da je drastična razlika u ovoj kampanji, koja je podelila čitavo društvo, bila u motivaciji onih koji su zaista verovali u promenu. Motivacija SNS botova isključivo je materijalni interes. Onog sekunda kad novca nema ili kad on opadne čak i u perspektivi, ljudi koji su motivisani samo na taj način jednostavno neće želeti da rizikuju robije, kazne i tome slično“, tvrdi Avžner za DW.
On primjećuje i promjene u nastupima pojedinih funkcionera, među kojima je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja je počela da govori o potrebi dijaloga prilikom konstituisanja novog skupštinskog saziva.
Avžner, međutim, smatra da je takav dijalog teško ostvariv s obzirom na njene ranije izjave o studentima, koje je nazivala fašistima i nacistima.
Da li su algoritmi društvenih mreža uticali na kampanju?
Aleksandar Vučić je tokom jednog od postizbornih gostovanja na televiziji Informer govorio i o slabijem odzivu na svoje objave tokom posljednje sedmice predizborne kampanje. Naveo je da nije uspijevao da dostigne ni 5.000 lajkova, uz sumnju da su algoritmi društvenih mreža bili naklonjeniji Studentskoj listi.
„Kao da mi je neko zatvorio sve kanale na društvenim mrežama, i svima našima, i smanjio ih za deset puta, a nekima povećao za sto puta – posebno Instagram i Fejsbuk“, rekao je Vučić.
Sagovornici DW smatraju da je riječ o uobičajenom ponašanju kompanije Meta prema političkim akterima tokom izbornih kampanja, ali ukazuju na posebnu okolnost koja je obilježila posljednju kampanju.
Prema ocjeni Ane Stojiljković, Studentska lista imala je snažnu organsku podršku građana, koji su aktivno učestvovali u kreiranju i širenju sadržaja. U promociju su se uključili i influenseri.
„To je verovatno toliko uticalo na algoritam, da sve pare koje je SNS hteo da uloži u digitalne kampanje nije bio dovoljan da promeni ishod, tj. da im poveća vidljivost i interakciju publike“, navodi ona.
Nakon izbora, aktivnost pristalica Studentske liste na društvenim mrežama se smanjila, zbog čega su objave SNS-a postale vidljivije.
Stojiljković zaključuje da će buduća komunikaciona strategija naprednjaka u velikoj mjeri zavisiti od toga koliko će uspjeti da zadrže postojeću podršku i spriječe osipanje birača, članova i stranačkih funkcionera.