Vlada Republike Srpske odbila je da javnosti dostavi ugovore sklopljene sa američkim konsultantima i saradnicima Donalda Trampa, Krisom LaCivitom i Džejmsom Blerom, kao i podatke o njihovoj cijeni. Odbijanje zahtjeva Transparency Internationala BiH (TI BiH) ponovo je otvorilo pitanje transparentnosti trošenja javnog novca na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iz ove organizacije saopšteno je da Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske nije dostavilo tražene ugovore, uz obrazloženje da je riječ o povjerljivim informacijama koje zahtijevaju zaštitu tajnih podataka i poseban režim pristupa.
Odgovor Ministarstva potpisao je resorni ministar Zlatan Klokić, a u TI BiH smatraju da takvo obrazloženje nije dovoljno i da nisu navedene konkretne zakonske odredbe na osnovu kojih je pristup informacijama uskraćen.
Stotine hiljada dolara za Trampove saradnike, a ugovori nedostupni javnosti
Prema navodima TI BiH, pozivajući se na pisanje lista „Njujork tajms“, Kris LaCivita i Džejms Bler dobili su po nekoliko stotina hiljada dolara za savjetodavne usluge povezane sa izborima.
U organizaciji smatraju da javnost ima pravo da zna koje su konkretne usluge plaćene novcem poreskih obveznika, posebno imajući u vidu da su u pitanju ugovori koje su zaključivale institucije Republike Srpske.
TI BiH ocjenjuje da Ministarstvo nije obrazložilo javni interes niti navelo kakva bi konkretna šteta nastala objavljivanjem ugovora. Zbog toga smatraju da odbijanje pristupa nije dovoljno potkrijepljeno zakonskim razlozima.
Dodatna pitanja otvorilo je i dokumentovano prisustvo pojedinih konsultanata, uključujući Džejmsa Blera, na predizbornom skupu SNSD-a. U TI BiH zbog toga postavljaju pitanje da li su budžetskim sredstvima, osim savjetodavnih i lobističkih usluga, finansirane i aktivnosti koje imaju stranački karakter.
Poznati lobistički ugovori vrijedni 9,37 miliona dolara
Uvidom u američki registar stranih agenata (FARA), prema analizi TI BiH, utvrđeno je da su institucije Republike Srpske tokom 2025. i 2026. godine zaključile niz lobističkih ugovora čije poznate osnovne naknade ukupno iznose 9,37 miliona dolara.
U pojedinim dokumentima iznosi su zacrnjeni, zbog čega javnosti nije dostupan kompletan finansijski pregled svih aranžmana.
Među ugovorima koje izdvaja TI BiH nalazi se i aranžman sa kanadskom firmom „Dickens & Madson“, vrijedan četiri miliona dolara, potpisan u septembru 2025. godine.
Kako se navodi u analizi ove organizacije, među ciljevima ugovora pominju se nezavisnost Republike Srpske, uklanjanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, otkazivanje izbora zakazanih za novembar te godine, kao i ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i povezanim subjektima.
Slični politički ciljevi, uključujući predstavljanje navodnog političkog i vjerskog progona, pominju se i u ugovorima sa firmama „RRB Strategies“, povezanoj sa Rodom Blagojevićem, i „GS2 Law“.
Lobiranje nastavljeno i nakon ukidanja američkih sankcija
Posebnu pažnju TI BiH skreće na činjenicu da su se lobistički angažmani nastavili i tokom 2026. godine, iako je Kancelarija za kontrolu strane imovine SAD (OFAC) u oktobru 2025. uklonila Milorada Dodika i povezana lica sa liste sankcionisanih.
Tako ugovor sa firmom „Zell & Associates“ za 2026. godinu, prema analizi TI BiH, predviđa aktivnosti koje se odnose na preispitivanje Dejtonskog sporazuma, posebno Aneksa 10, ukidanje bonskih ovlašćenja, zatvaranje OHR-a i postepeno povlačenje EUFOR-a.
U dokumentu se, kako navodi ova organizacija, pominje i jačanje ekonomskih odnosa sa SAD kroz zajedničko istraživanje mineralnih sirovina i rijetkih minerala.
Ovi podaci dodatno otvaraju pitanje šta su institucije Republike Srpske dobile za novac izdvojen za lobiranje i kakvi su konkretni rezultati tih angažmana.
Ustavni sud BiH ranije zabranjivao određene budžetske isplate
U TI BiH podsjećaju da je Ustavni sud BiH ranije zabranio budžetske isplate povezane sa ugovorima čiji je cilj lobiranje protiv Ustava BiH i odluka pravosudnih institucija.
Zbog toga u ovoj organizaciji upozoravaju da uskraćivanje ugovora javnosti onemogućava provjeru da li su nadležni organi nastavili finansirati aktivnosti koje bi mogle biti sporne sa pravnog aspekta.
Ključno pitanje ostaje bez odgovora: koliko je novca iz budžeta Republike Srpske zaista izdvojeno za američke lobiste, koje su usluge za taj novac pružene i da li su pojedini angažmani imali veze sa stranačkim, a ne institucionalnim interesima?
Dok Ministarstvo ne objavi ugovore i detalje o njihovoj realizaciji, javnost ostaje uskraćena za potpun uvid u jedan od najskupljih i najkontroverznijih segmenata međunarodnog angažovanja vlasti Republike Srpske.