Pančićeva omorika, rijetka vrsta drveta koja je preživjela milione godina, ali je danas suočena sa ozbiljnim prijetnjama, mogla bi zahvaljujući monografiji profesora Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Milana Mataruge uskoro da stigne do univerzitetskih biblioteka širom svijeta.
Mataruga je rekao Srni da je monografija “Pančićeva omorika”, koja je nagrađena “Poveljom uspjeha” na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, prevedena na engleski jezik i da očekuje njeno predstavljanje posredstvom jednog od vodećih međunarodnih izdavača “Springer nejčr” /”Springer Nature”/.
“Sa njima očekujem da će naša omorika pokucati na vrata svih univerzitetskih biblioteka”, istakao je Mataruga.
КLIMATSКE PROMJENE I POŽARI PRIJETNJA OPSTANКU
On je upozorio da činjenica da je Pančićeva omorika preživjela milione godina ne znači da je njen opstanak danas zagarantovan, jer su neke prirodne populacije veoma male i izolovane, a prirodno obnavljanje ograničeno.
Dodatnu opasnost predstavljaju klimatske promjene i šumski požari, zbog čega je važno da se o ovoj vrsti govori ne samo na naučnim skupovima, već i u školama, medijima i široj javnosti.
“Ne možemo očekivati da društvo štiti ono čiju vrijednost ne poznaje”, poručio je Mataruga.
On je istakao da Pančićeva omorika nije samo rijetka vrsta drveta, već i prirodna vrijednost koja nosi identitet ovog prostora.
“Postoji više miliona godina na evropskom kontinentu, ostala je samo kod nas i nosi identitet malog naroda i prostora, pokazujući koliko malo može biti globalno važno”, rekao je Mataruga.
MONOGRAFIJOM PANČIĆEVA OMORIКA DOSPJELA U CENTAR PAŽNJE
Mataruga je naveo da je monografija “Pančićeva omorika” predstavljena na štandu Republike Srpske na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, te izrazio posebnu zahvalnost Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji, koje je prepoznalo njenu vrijednost.
Mataruga je naglasio da priznanje ima poseban profesionalni i lični značaj, ali da ga doživljava i kao priznanje svim saradnicima koji godinama učestvuju u istraživanju i očuvanju ove vrste.
“Najveća vrijednost ovog priznanja za mene je u tome što je Pančićeva omorika dospjela u središte pažnje. Ako ova monografija doprinese većem razumijevanju njene vrijednosti i potrebe da je sačuvamo, smatraću da je ostvaren jedan od mojih najvažnijih ciljeva”, istakao je Mataruga.
Govoreći o značaju priznanja za Šumarski fakultet i Univerzitet u Banjaluci, Mataruga je naveo da ono potvrđuje da i fakulteti sa ograničenim finansijskim i istraživačkim resursima mogu stvarati publikacije koje prevazilaze lokalne i regionalne okvire.
On je dodao da su istraživanja Pančićeve omorike otvorila prostor za međunarodnu saradnju, uključujući i saradnju istraživača sa Šumarskog fakulteta sa naučnicima Univerziteta Harvard.
VIŠE OD 20 GODINA ISTRAŽIVANJA
On je naveo da su materijali za monografiju prikupljani više od 20 godina, intenzivna istraživanja trajala su duže od 10 godina, dok je za pisanje knjige bilo potrebno godinu dana.
Кao osnovni motiv za njen nastanak izdvojio je potrebu da se sistematizuju dosadašnja saznanja o jednoj od najzanimljivijih, ali i najzagonetnijih vrsta drveća u Evropi.
“Ona je na mnogo načina paradoksalna. Relikt je drevne flore, a za nauku je otkrivena relativno kasno. Opstajala je milionima godina, a danas je ugrožena. U prirodnim populacijama polako nestaje, dok na mnogim staništima izvan prirodnog areala uspješno raste”, pojasnio je Mataruga.
Prema njegovim riječima, monografija prvi put sveobuhvatno obrađuje istoriju otkrića, rasprostranjenost, biologiju, ekologiju, genetički diverzitet i prirodno obnavljanje Pančićeve omorike, kao i savremene prijetnje i mogućnosti njenog očuvanja.
Posebno je značajno što su u knjizi opisana sva staništa ove vrste, bez obzira na to da li se nalaze na lijevoj ili desnoj obali Drine.
“Кnjiga ne govori samo o tome šta znamo o Pančićevoj omorici, već i šta jesmo i šta, na osnovu tih znanja, treba da preduzmemo da bismo je sačuvali”, naglasio je Mataruga.
Govoreći o narednim koracima, Mataruga je naveo da je prioritet očuvanje tri konzervacione plantaže podignute tokom 2024. godine uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija /UNDP/ i domaćih institucija.
U pripremi su i dva naučna rada koji će sumirati desetogodišnje rezultate istraživanja, a Mataruga očekuje da će biti objavljeni u najuglednijim međunarodnim časopisima.