Miler je jedan od najbližih Trampovih saradnika još od 2016. godine i glavni arhitekta predsjednikove oštre imigracione politike.
Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je svog dugogodišnjeg savjetnika Stivena Milera (Stephen Miller) za novog šefa kabineta Bijele kuće, piše Al Jazeera.
Odluka, objavljena u petak, predstavlja nastavak insistiranja na nekim od Trampovih najkontroverznijih politika, nakon teškog poraza njegove Republikanske stranke na izborima za Kongres održanim ranije ove sedmice.
Demokrate će u januaru preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, a očekuje se da će pokrenuti istrage o Milerovoj ulozi u Bijeloj kući.
Četrdesetjednogodišnji Miler jedan je od najglasnijih Trampovih branilaca i smatra se glavnim tvorcem njegove politike masovnih deportacija.
Tramp ga je u objavi na društvenoj mreži Truth Social nazvao „jednim od svojih najpouzdanijih savjetnika“, navodeći da će u ponedjeljak preuzeti funkciju od Suzi Vajls (Susie Wiles).
Konzervativni aktivista od školskih dana
Miler je izgradio reputaciju konzervativnog aktiviste mnogo prije nego što je postao dio Trampovog političkog okruženja.
Još kao učenik srednje škole u Santa Moniki gostovao je u lokalnim radio-emisijama, oštro kritikujući ono što je nazivao liberalnom politikom škole.
Tokom studija na Univerzitetu Djuk predvodio je konzervativnu studentsku organizaciju Duke Conservative Union, a javno je branio trojicu članova univerzitetskog lakros tima nakon što su optuženi za silovanje.
Po završetku studija preselio se u Vašington, gdje je radio kao zakonodavni saradnik republikanskih kongresmena i senatora Džefa Sešonsa (Jeff Sessions).
Trampovoj prvoj predsjedničkoj kampanji pridružio se u januaru 2016. godine. Pripisuje mu se značajna uloga u oblikovanju Trampovih političkih poruka i njegovog oštrog, često napadačkog stila komunikacije.
„Mislim da su se on i Tramp odmah razumjeli. Mislim da je pomogao Trampu da pronađe svoj glas“, rekao je bivši Trampov savjetnik Stiv Benon za Associated Press 2017. godine.
Kakvu je ulogu imao tokom prvog Trampovog mandata?
Nakon Trampove pobjede na izborima 2016. godine, Miler je postao predsjednički савjetnik i pisac govora.
Brzo se nametnuo kao jedna od najuticajnijih osoba u oblikovanju administrativnih mjera protiv imigracije, koje je često predstavljao kao nastojanje da se zaštiti zapadna „civilizacija“.
Demokratski kongresmeni optuživali su ga za širenje retorike bijelog nacionalizma.
Organizacija Southern Poverty Law Center objavila je 2019. godine elektronsku prepisku koja je, prema njenim navodima, pokazivala da je Miler podržavao bijele nacionalističke internet stranice i ideologije. To je izazvalo nove zahtjeve demokratskih političara za njegovu smjenu.
„Neprihvatljivo je da Trampova administracija svjesno postavlja poznatog bijelog nacionalistu i pristalicu ideologije nadmoći bijelaca na poziciju moći i uticaja nad federalnom politikom“, izjavio je kongresmen Hoakin Kastro 2020. godine.
Mileru se pripisuje ključna uloga u oblikovanju politike „nulte tolerancije“, koju je Ministarstvo pravde uvelo 2018. godine na američkoj granici.
Politika je predviđala hapšenje gotovo svih odraslih osoba koje su ulazile u SAD bez odgovarajućih dokumenata.
Posljedica je bilo masovno razdvajanje porodica, jer djeca nisu mogla biti smještena u pritvorske ustanove zajedno sa roditeljima. Nakon velikog negodovanja javnosti, Tramp je izvršnom uredbom izmijenio tu politiku.
Miler se zalagao i za ukidanje programa DACA, koji je omogućavao osobama dovedenim u SAD kao djeca, bez regulisanog imigracionog statusa, da dobiju dokumente potrebne za školovanje i zapošljavanje. Program je 2021. prestao da prima nove prijave.
Bio je jedan od glavnih zagovornika širokih viznih ograničenja, uključujući zabranu ulaska državljanima više zemalja sa muslimanskom većinom iz 2017. godine, poznatu kao „muslimanska zabrana putovanja“.
Prvobitna uredba zabranjivala je na 90 dana ulazak državljanima Sirije, Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana i Jemena. Izmijenjenu verziju zabrane kasnije je potvrdio Vrhovni sud SAD.
Miler je nakon izbora 2020. godine postao i jedan od najistaknutijih zagovornika Trampovih neutemeljenih tvrdnji da su izbori pokradeni, podržavajući pokušaje da Tramp bude proglašen pobjednikom.
Povratak u Bijelu kuću i masovne deportacije
Miler je ostao uz Trampa tokom njegovog političkog povratka uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.
Kada se Tramp vratio na vlast u januaru 2025, Miler je imenovan za zamjenika šefa kabineta zaduženog za politička pitanja i savjetnika za unutrašnju bezbjednost.
Od tada je imao ključnu ulogu u organizovanju kampanje masovnih deportacija, tokom koje su imigracioni agenti raspoređivani širom američkih zajednica, sve češće usmjeravajući svoje aktivnosti i na osobe bez krivičnog dosijea ili sa manjim prekršajima.
U maju 2025. Miler je za Fox News izjavio da je administracija postavila cilj od najmanje 3.000 hapšenja dnevno koje treba da izvrši Imigraciona i carinska služba (ICE).
„Predsjednik Tramp će nastaviti da insistira da taj broj svakog dana bude sve veći“, rekao je.
Miler je takođe branio sve nasilnije metode imigracionih agenata. Nakon što su Rene Gud i Aleks Preti ubijeni tokom operacije u Mineapolisu u januaru, prvobitno je oboje nazvao „teroristima“, da bi kasnije povukao izjavu koja se odnosila na Pretija.
Obračun sa propalestinskim aktivistima
U okviru Trampove politike deportacija, administracija je pokušavala da protjera i osobe sa vizama ili stalnim boravkom koje su javno podržavale palestinska prava i kritikovale postupke izraelskih vlasti u Gazi i na Zapadnoj obali.
Trampova administracija tvrdila je da takvi stavovi štete američkoj spoljnoj politici, a Milerova uloga u oblikovanju tog pristupa posljednjih mjeseci našla se pod sve većom pažnjom javnosti.
U julu je Mahmud Halil, bivši student postdiplomskih studija na Univerzitetu Kolumbija, podnio tužbu protiv više zvaničnika Trampove administracije, uključujući Milera.
Optužio ih je za organizovanje zavjere čiji je cilj bio da se on i drugi Palestinci bez američkog državljanstva izdvoje kao mete.
Halil se i dalje suočava sa postupkom deportacije zbog svoje uloge u propalestinskim protestima.
Miler je i ranije oštro napadao propalestinske političare, uključujući kongresmenku Rašidu Tlaib, prvu Amerikanku palestinskog porijekla izabranu u Kongres.
„Rašidu Tlaib treba izbaciti iz Kongresa“, rekao je za Fox News 2023. godine, optužujući je i druge demokrate da su „duboko antisemitski i duboko antiamerički“ orijentisani.
Protiv prava na državljanstvo po rođenju, za politiku sile
Po povratku u Bijelu kuću Miler je bez uspjeha nastojao da ukine automatsko sticanje američkog državljanstva rođenjem na teritoriji SAD.
Istovremeno je postajao sve glasniji zagovornik Trampovih vojnih akcija na zapadnoj hemisferi.
Podržao je američko zarobljavanje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a u januaru je za CNN izjavio da SAD imaju pravo da preuzmu Grenland na osnovu svoje vojne moći.
„Živimo u svijetu u kojem možete govoriti koliko god želite o međunarodnim pravilima pristojnosti i svemu ostalom, ali živimo u stvarnom svijetu kojim upravljaju snaga, sila i moć“, rekao je Miler.
„To su gvozdeni zakoni svijeta koji postoje od početka vremena.“
Koliku će moć imati na novoj funkciji?
Za sada nije jasno kako će imenovanje za šefa kabineta uticati na Milerovu već značajnu moć i uticaj na Trampa.
Šef kabineta Bijele kuće obično nadzire rad predsjednikovog osoblja, učestvuje u izboru saradnika, upravlja predsjednikovim rasporedom i savjetuje ga o političkim odlukama.
Зbog kontrole nad protokom informacija prema predsjedniku, ta funkcija se u političkim krugovima često opisuje kao uloga „čuvara kapije“.
Za Milera, koji je gotovo deceniju jedan od najbližih Trampovih saradnika, novo imenovanje predstavlja priliku da svoj dosadašnji uticaj na predsjednikove najkontroverznije politike proširi i na svakodnevno upravljanje Bijelom kućom.