Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pretrpio je novi politički udarac nakon što je predsjednik države Isaac Herzog odlučio povjeriti mandat za sastavljanje nove vlade njegovom glavnom rivalu, bivšem načelniku Generalštaba izraelske vojske Gadiju Eisenkotu.
Ipak, uprkos ovom važnom koraku prema mogućoj smjeni najdugovječnijeg izraelskog premijera, put do formiranja nove vlasti ostaje izuzetno komplikovan, piše CNN.
Predsjednik Herzog zvanično će u nedjelju povjeriti Eisenkotu mandat za formiranje vlade, saopšteno je iz njegovog kabineta. Odluka je donesena nakon dvodnevnih konsultacija sa predstavnicima svih stranaka koje su osvojile mjesta u Knesetu, izraelskom parlamentu.
Eisenkot, penzionisani general i lider centrističke stranke Yashar, imaće 28 dana da pokuša okupiti parlamentarnu većinu, uz mogućnost produženja roka za dodatnih 14 dana.
Iako je dobio prednost u odnosu na Netanyahua, to još ne znači da će uspjeti postati novi premijer Izraela.
Netanyahu izgubio većinu, ali ni opozicija nema dovoljno glasova
Na parlamentarnim izborima održanim 27. oktobra nijedan od dva glavna politička bloka nije osvojio potrebnu većinu od 61 poslanika u Knesetu, koji ima ukupno 120 mjesta.
Netanyahuov desničarski i vjerski blok osvojio je 53 mandata, dok su četiri stranke koje predvodi Eisenkot osvojile ukupno 48.
Presudnu ulogu u konsultacijama sa predsjednikom odigrale su arapske stranke, koje su na izborima osvojile rekordnih 19 poslaničkih mjesta.
Zahvaljujući njihovoj podršci, Eisenkota je za mandatara preporučilo ukupno 67 poslanika, dok je Netanyahua podržalo njih 46.
Međutim, postoji veliki politički paradoks: arapske stranke podržale su Eisenkota da bi omogućile smjenu Netanyahua, ali Eisenkot i dio njegovih saveznika odbijaju mogućnost njihovog ulaska u buduću vladu.
Tri moguća scenarija za novu izraelsku vladu
Prva mogućnost jeste da Eisenkot formira manjinsku vladu uz podršku arapskih stranaka izvan vladajuće koalicije. Takav aranžman omogućio bi mu da dobije potrebnu podršku u parlamentu, ali bi izazvao ozbiljne podjele među njegovim političkim partnerima.
Posebno se tome protivi desničarski lider Avigdor Lieberman, koji je više puta odbacio mogućnost oslanjanja na arapske stranke.
Druga mogućnost podrazumijeva dogovor sa ultraortodoksnim jevrejskim strankama, koje su tradicionalno bile Netanyahuovi saveznici.
Međutim, pitanje obaveznog služenja vojnog roka za ultraortodoksne Jevreje predstavlja jednu od najvećih prepreka takvom sporazumu.
Treća opcija jeste formiranje široke vlade
nacionalnog jedinstva, u kojoj bi učestvovali dijelovi Netanyahuovog Likuda i sadašnje opozicije. Ipak, takav dogovor zahtijevao bi velike političke ustupke, jer su pojedini opozicioni lideri obećali biračima da neće učestvovati u vladi koju predvodi Netanyahu.
Netanyahu i dalje može ostati na vlasti
Ukoliko Eisenkot ne uspije formirati vladu u predviđenom roku, predsjednik Herzog može povjeriti mandat drugom kandidatu, među kojima je i Netanyahu.
Netanyahu bi tada mogao pokušati privući pojedine opozicione poslanike ili stranke kako bi obezbijedio potrebnu većinu.
Ako ni nakon dodatnih pokušaja ne bude moguće sastaviti vladu, Izrael bi se mogao suočiti s novim parlamentarnim izborima.
Do formiranja nove vlade Netanyahu ostaje na čelu tehničke vlade, što znači da njegovo političko razdoblje još nije završeno.
Predsjednik Herzog pozvao je političke lidere da učine sve kako bi izbjegli još jedne izbore i pronašli kompromis u zemlji suočenoj s dubokim političkim podjelama.
Eisenkot je, dakle, dobio prvu priliku da smijeni Netanyahua, ali ključna bitka tek predstoji: pretvaranje parlamentarne podrške za mandat u većinu koja može izglasati novu vladu.