Abraham Lincoln, 16. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih državnika u američkoj istoriji. Na čelu zemlje bio je od 4. marta 1861. do atentata u aprilu 1865. godine. Njegovo predsjedništvo obilježili su Američki građanski rat, borba za očuvanje jedinstva države i ukidanje ropstva. Od siromašnog dječaka iz porodice skromnih mogućnosti do predsjednika koji je promijenio tok američke istorije, Lincolnova životna priča obilježena je upornošću, obrazovanjem i političkom odlučnošću.
Abraham Lincoln rođen je 12. februara 1809. godine u brvnari u okrugu Hardin u saveznoj državi Kentaki. Odrastao je u siromašnoj porodici i imao vrlo malo prilika za formalno obrazovanje. Ipak, bio je strastveni čitalac i sam je sticao znanje. Među knjigama koje su uticale na njegovo obrazovanje i način izražavanja bili su Biblija i djela Williama Shakespearea.
Kao mladić preselio se u Ilinois, gdje je obavljao različite poslove, uključujući fizičke poslove i trgovinu. Njegovo interesovanje za pravo postepeno je preraslo u profesionalni poziv. Godine 1836. položio je pravosudni ispit i započeo advokatsku karijeru.
Politički uspon i put do Bijele kuće
Lincolnov politički angažman počeo je 1834. godine, kada je izabran u zakonodavnu skupštinu Ilinoisa kao član Vigovske stranke. Zalagao se za ekonomski razvoj zemlje, izgradnju željeznica i kanala, kao i modernizaciju infrastrukture.
Godine 1846. izabran je u Predstavnički dom američkog Kongresa. Tokom mandata kritikovao je Meksičko-američki rat, nakon čega se vratio advokatskoj praksi. Ipak, pitanje ropstva, koje je tokom pedesetih godina 19. vijeka sve više produbljivalo podjele u američkom društvu, ponovo ga je vratilo u politiku.
Kao član novoosnovane Republikanske stranke, Lincoln je stekao nacionalnu prepoznatljivost tokom javnih debata sa demokratskim senatorom Stephenom Douglasom 1858. godine. Iako je izgubio trku za mjesto u Senatu, njegovi govori protiv širenja ropstva na nova američka područja donijeli su mu veliku političku pažnju.
Dvije godine kasnije, 6. novembra 1860, izabran je za 16. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Bio je kandidat Republikanske stranke, koja se protivila širenju ropstva na nove teritorije. Osvojio je većinu elektorskih glasova, iako nije imao većinsku podršku birača u južnim državama.
Njegova pobjeda izazvala je snažno protivljenje na američkom Jugu, gdje su pojedine države odlučile da napuste Uniju. Lincoln je preuzeo predsjedničku dužnost 4. marta 1861. godine, u trenutku kada se zemlja već nalazila na ivici građanskog rata.
Predsjedništvo i Američki građanski rat
Lincolnov izbor za predsjednika pokrenuo je proces odvajanja južnih država od ostatka zemlje. Sedam država formiralo je Konfederaciju, a nakon napada konfederacijskih snaga na vojnu bazu Fort Sumter u aprilu 1861. godine počeo je Američki građanski rat.
Lincoln je kao glavni cilj postavio očuvanje Unije i sprečavanje raspada države. Tokom rata donosio je važne vojne i političke odluke, među kojima se posebno ističe imenovanje generala Ulyssesa S. Granta, koji je kasnije postao jedan od ključnih vojnih komandanata snaga Unije.
Jedan od najvažnijih događaja njegovog predsjedništva bilo je donošenje Proklamacije o emancipaciji, koja je stupila na snagu 1. januara 1863. godine. Njome je proglasio slobodu robova na područjima koja su bila pod kontrolom Konfederacije. Odluka je promijenila karakter rata: borba za očuvanje Unije postala je i borba protiv ropstva.
Proklamacija je ojačala podršku abolicionista, odnosno protivnika ropstva, a omogućila je i regrutovanje Afroamerikanaca u vojsku Unije.
Lincoln je podržao i usvajanje 13. amandmana na Ustav SAD-a, kojim je ropstvo ukinuto na teritoriji cijele zemlje. Amandman je Kongres usvojio 1865. godine, a ratifikovan je u decembru iste godine, nakon njegove smrti.
Posebno mjesto u američkoj istoriji zauzima i njegov govor u Gettysburgu iz novembra 1863. godine. Iako kratak, govor je snažno istakao principe demokratije, slobode i jednakosti, kao i ideju da vlast treba da pripada narodu.
Rat je za Lincolna predstavljao i ogromno lično opterećenje. Osim političkih i vojnih pritisaka, suočio se i sa porodičnom tragedijom – smrću sina Willieja 1862. godine.
Atentat i istorijsko nasljeđe
Početkom 1865. godine pobjeda snaga Unije postajala je izvjesna, a Lincoln je počeo razmišljati o obnovi zemlje i pomirenju između Sjevera i Juga.
Međutim, njegova vizija budućnosti SAD-a prekinuta je atentatom. Dana 14. aprila 1865. godine, dok je prisustvovao predstavi u Fordovom pozorištu u Vašingtonu, na njega je pucao John Wilkes Booth, glumac i pristalica Konfederacije. Lincoln je od zadobijenih povreda preminuo narednog jutra, 15. aprila 1865. godine.
Njegova smrt izazvala je dubok šok širom zemlje. Ostao je upamćen kao predsjednik koji je sačuvao američku Uniju u jednom od najtežih perioda njene istorije i dao odlučujući doprinos ukidanju ropstva.
Abraham Lincoln i danas zauzima posebno mjesto u američkoj istoriji. Njegovo političko nasljeđe vezuje se za očuvanje države, borbu protiv ropstva i ideju jednakosti, a njegov životni put ostaje jedan od najpoznatijih primjera uspona od skromnih početaka do najviše državne funkcije.