EUROPSKA komisija pozvala je građane da pripreme zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata, što je otvorilo pitanje zašto Bruxelles upravo sada objavljuje takve preporuke i od kakvih se prijetnji Europa priprema zaštititi.
Treba naglasiti kako ovdje nije riječ o odgovoru na neku neposrednu opasnost, nego o široj strategiji koja je izvorno donesena još u ožujku 2025. godine.
Strategija pripravnosti iz 2025. godine
Europska komisija tada je predstavila Strategiju Unije za pripravnost, koja obuhvaća 30 mjera za jačanje sposobnosti EU-a i njegovih država članica da odgovore na različite krizne situacije. Među njima su izrada smjernica za stvaranje kućnih zaliha dostatnih za najmanje 72 sata, jačanje zaštite kritične infrastrukture, poboljšanje sustava ranog upozoravanja, organiziranje zajedničkih kriznih vježbi te bolja koordinacija civilnih i vojnih službi.
Sada je Europska komisija predstavila konkretnije smjernice za provedbu te strategije. Komisija savjetuje građanima da u kućanstvima imaju pripremljene osnovne zalihe te unaprijed spakiranu torbu ili ruksak za hitne slučajeve s najnužnijim stvarima u slučaju brze evakuacije, kako bi mogli zadovoljiti osnovne potrebe dok se sustav pomoći u potpunosti ne pokrene na terenu.
Iako među novim prijedlozima ima i onih koji više nalikuju na tipične briselske birokratske dosjetke nego na ozbiljne mjere za suočavanje s krizama, poput uvođenja Europskog dana pripravnosti, razlozi zbog kojih EU posljednjih godina sve više inzistira na pripremi stanovništva prilično su jasni.
Rusija kao najveća sigurnosna prijetnja
Europa se suočava s ozbiljno narušenim sigurnosnim okruženjem, prije svega zbog ruske invazije na Ukrajinu i sve izraženijih hibridnih prijetnji. Pritom nije riječ samo o mogućnosti izravnog vojnog sukoba, nego i o kibernetičkim napadima, te sabotažama energetske i prometne infrastrukture. Među recentnim primjerima valja izdvojiti pokušaj napada dronom s eksplozivom na ukrajinski transportni zrakoplov u njemačkom Leipzigu u kolovozu, za koji je njemačka vlada optužila Rusiju.
Da se ne radi samo o hipotetskim prijetnjama, potvrđuju i upozorenja europskih institucija. Vijeće EU-a u ožujku 2026. osudilo je dugotrajne i koordinirane ruske hibridne operacije usmjerene protiv Europske unije i njezinih članica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još je u listopadu 2025. upozorila da je Europa izložena hibridnom ratu, nakon što su ruski dronovi i vojni zrakoplovi povrijedili poljski i estonski zračni prostor, dok su neidentificirane bespilotne letjelice izazvale poremećaje u danskim zračnim lukama i vojnim bazama.
“To se ne događa slučajno, to je sustavna kampanja da se uznemire naši građani kako bi nas se oslabilo i kako bi oslabila naša potpora za Ukrajinu. To je hibridni rat i on zahtijeva primjerene odgovore”, poručila je tada.
U rujnu ove godine ponovno je upozorila na sve ozbiljnije sigurnosne prijetnje. “Hibridne prijetnje s kojima se Europa suočava sve su manje hibridne i sve manje samo prijetnje”, rekla je.
Razmjere problema pokazuje i istraživanje europskih javnih medija, koje je još u ožujku 2025. identificiralo više od 60 potvrđenih ili sumnjivih slučajeva ruskog hibridnog djelovanja. Među konkretnim primjerima su zapaljivi paketi koji su 2024. izazvali požare u logističkim sustavima Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Rusija zaista prijeti nuklearnim oružjem
Sigurnosnoj situaciji nimalo ne pridonosi ni Rusija, koja već gotovo pet godina vodi agresivni rat protiv Ukrajine, a čiji dužnosnici redovito prijete europskim državama. Krajem rujna ove godine Moskva je NATO-u zaprijetila mogućom upotrebom nuklearnog oružja u slučaju pokušaja izolacije Kalinjingrada, ruske enklave na Baltičkom moru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Faktor je i američko udaljavanje od Europe
Dodatni razlog za europsku zabrinutost jest i sve veće udaljavanje Sjedinjenih Američkih Država od Europe. Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću ozbiljno je dovedena u pitanje pouzdanost američkih sigurnosnih jamstava na kojima je Europa desetljećima temeljila svoju obranu.
Trump je više puta poručio da SAD neće nužno braniti saveznike koji ne izdvajaju dovoljno za obranu, a u ožujku 2026. ponovno je doveo u pitanje američke obveze prema NATO-u. Europa se tako suočava sa sve ozbiljnijim prijetnjama iz Rusije, ali i rastućom neizvjesnošću oko buduće američke zaštite.
Kibernetički napadi ne dolaze samo iz Rusije
Posebnu opasnost predstavljaju i kibernetički napadi, koji ne moraju biti povezani s Rusijom ili bilo kojom drugom državom. Iza njih mogu stajati organizirane kriminalne skupine kojima je cilj financijska korist, ali i pojedinci ili druge skupine koje žele izazvati poremećaje. Jasno je da napadi na bolnice, elektroenergetske mreže, banke ili telekomunikacijske sustave mogu ozbiljno ugroziti svakodnevni život građana
Prema izvješću Europske agencije za kibernetičku sigurnost, javna uprava bila je najčešće napadani sektor, s 32 posto zabilježenih incidenata. Agencija posebno upozorava na ucjenjivačke napade koji mogu paralizirati informacijske sustave, ali i na sve veću upotrebu umjetne inteligencije u zlonamjernim operacijama.
Američka tvrtka Anthropic u studenome 2025. objavila je da je otkrila opsežnu kibernetičku špijunsku operaciju povezanu s Kinom, u kojoj je umjetna inteligencija samostalno obavljala velik dio zadataka.
Za veliku krizu nije potreban rat
Da ozbiljne krize ne moraju biti posljedica rata ili neprijateljskog djelovanja, pokazao je veliki nestanak struje u Španjolskoj i Portugalu u travnju 2025., kada su milijuni ljudi ostali bez električne energije, a promet, komunikacije i druge usluge bile su ozbiljno poremećene. Istraga je pokazala da je uzrok bio niz tehničkih problema u elektroenergetskom sustavu.
Dodatnu prijetnju predstavljaju prirodne katastrofe, koje su, prema podacima Europske agencije za okoliš, od 1980. do 2024. prouzročile 822 milijarde eura gospodarske štete u EU-u.
Pandemija koronavirusa također je pokazala koliko brzo mogu nastati poremećaji u opskrbi lijekovima, medicinskom opremom i drugim osnovnim proizvodima.
Očekuje li EU neposrednu opasnost?
“Europska unija suočava se s dosad neviđenim prijetnjama, od geopolitičkih napetosti i sukoba, kibernetičkih rizika i rizika od manipulacije informacijama do klimatskih promjena i sve većih rizika od prirodnih opasnosti. Komisija je predstavila Strategiju za Uniju pripravnosti kako bi EU mogao lakše predvidjeti, spriječiti i odgovoriti na te prijetnje”, navodi se na stranicama Europske unije.
Unatoč ozbiljnim sigurnosnim upozorenjima, nema naznaka da su nove smjernice objavljene zbog saznanja o neposrednom napadu ili konkretnoj nadolazećoj katastrofi. U najnovijim smjernicama, Komisija izričito naglašava da preporuke o zalihama za 72 sata nisu povezane s neposrednom opasnošću.
Tri dana odabrana su kao međunarodno prihvaćen minimalni standard pripravnosti, temeljen na iskustvima ranijih katastrofa, tijekom kojih je hitnim službama potrebno vrijeme da organiziraju pomoć stanovništvu.
Europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib ponudila je i konkretan primjer takve opasnosti. U razgovoru za talijansku agenciju ANSA upozorila je da bi kibernetički napad na supermarkete mogao poremetiti opskrbu osnovnim proizvodima.
“Zamislite situaciju u kojoj ne možete ići u kupovinu u supermarket ili, možda, prokuhati vodu: zato je ključno imati jasan pregled i dobru svijest o različitim prijetnjama s kojima bismo se mogli suočiti, danas i u budućnosti“, objasnila je.
Preuzeto sa Index.hr