Izbori za američki Kongres mogli bi da donesu novi zamajac tržištu akcija uprkos tvrdoglavoj inflaciji, visokim cijenama energenata i javnom dugu koji je premašio istorijskih 40 biliona dolara.
Vodeći analitičari sa Volstrita, u analizama koje prenosi CBS News, ukazuju na to da finansijskim tržištima paradoksalno najviše odgovara situacija podijeljene vlasti — scenario u kojem opozicija preuzima Kongres i stvara zakonodavnu blokadu, onemogućavajući nagle i nepredvidive promjene propisa i poreske politike.
Istorijska statistika: Prosječan skok od 15,5 odsto
Podaci o kretanju berzanskih indeksa unazad više od pola vijeka idu u prilog investitorima koji očekuju smirivanje oscilacija.
Prema analizi finansijske kuće Edward Jones, u posljednjih 14 izbornih ciklusa na polovini predsjedničkog mandata od 1970. godine:
- Indeks S&P 500 bilježio je prosječan rast od 1,7 odsto već u prvom mjesecu nakon glasanja;
- U roku od šest mjeseci nakon izbora, prosječan prinos iznosio je izuzetnih 15,5 odsto.
„Oscilacije oko samog glasanja su očekivane, ali tržišta su istorijski ostvarivala snažne rezultate u godini nakon međuizbora. Kako politička neizvjesnost jenjava, pažnja se ponovo okreće realnim ekonomskim izgledima”, navodi Magdalena Okampo, tržišni strateg u Principal Asset Managementu.
Zašto investitori vole blokiran Vašington?
U situaciji kada jedna partija drži Bijelu kuću, a druga Kapitol hil, drastično se smanjuje prostor za radikalne zakonske rezove, rast poreza ili nekontrolisanu budžetsku potrošnju.
„Manje promjena stvara znatno predvidljivije okruženje, što kompanijama omogućava da ulažu u dugoročne projekte. To obično pogoduje poslovnim rezultatima”, naglašava Kris Lou, glavni ekonomista kompanije FHN Financial.
Sličan zaključak donosi i investiciona banka Morgan Stanley, podsjećajući da zarade kompanija i stanje privrede dugoročno imaju znatno veći uticaj na berze od političkih prepucavanja.
Tempirana bomba: Dug od 40 biliona i test granice 2027.
Ipak, podijeljena vlast nosi i ozbiljne zamke. Ključna prijetnja stabilnosti jeste američki javni dug, koji je probio prag od 40 biliona dolara.
Prema procjenama organizacije Bipartisan Policy Center, SAD bi mogle dostići zakonsku granicu zaduživanja između kraja zime i sredine ljeta 2027. godine. Novi sukob oko podizanja te granice mogao bi dovesti do produženih blokada saveznih službi (government shutdown).
Ed Jardeni, predsjednik kompanije Yardeni Research, upozorava da bi fiskalna neslaganja mogla pogurati prinose na državne obveznice, što direktno vrši pritisak na vrijednost akcija, čineći zaduživanje skupljim za čitavu ekonomiju.
Elizabet Voren i regulatorni pritisak na banke
Promjena većine u Senatu imaće direktne posljedice na finansijski sektor. Prema procjenama investicione banke TD Cowen, demokratska kontrola gornjeg doma otvara put uticajnoj senatorki Elizabet Voren da preuzme predsjedavanje moćnim senatskim Odborom za bankarstvo.
To bi značilo:
- Blokadu Trampovih kandidata za čelna mjesta u ključnim agencijama;
- Pritisak da se popune demokratska mjesta u tijelima poput FDIC-a (osiguranje depozita), SEC-a (hartije od vrijednosti) i CFTC-a (robni derivati);
- Forsiranje strože regulative prema velikim bankama sa Volstrita.
Ipak, analitičari švajcarske banke UBS napominju da će predsjednik Donald Tramp kroz pravo veta i izvršne naredbe zadržati značajnu odbrambenu polugu, zbog čega će se naredne dvije godine svesti na stalno odmjeravanje snaga između Bijele kuće i Kongresa.