U Republici Srpskoj danas zvanično počinju pregovori socijalnih partnera o iznosu najniže plate za narednu godinu. Pred Savezom sindikata, predstavnicima poslodavaca i Vladom RS nalazi se pitanje koje direktno utiče na život stotina hiljada zaposlenih- koliko vrijedi rad u Republici Srpskoj i može li se od plate zaraditi dovoljno za dostojanstven život?
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković najavljuje da sindikat neće prihvatiti simbolično povećanje koje radnici neće osjetiti u svojim kućnim budžetima.
„Mi se nećemo zadovoljiti simboličnim povećanjem koje se neće osjetiti. Naravno da će zavisiti od odgovornosti posla. Ne želim da licitiram sa iznosima, ali analize pokazuju koliko je to moguće. Mi ćemo izaći sa konkretnim stavom, ali ono na čemu insistiramo jeste da bude osjetno povećanje plata, a ne samo kozmetičke promjene“, poručio je Stanković u petak.
Prema istraživanju Saveza sindikata, više od 80 odsto anketiranih radnika nije zadovoljno svojim primanjima, a svaki drugi zaposleni u Republici Srpskoj prima platu do 1.400 KM. Sindikat smatra da je povećanje neophodno ne samo zbog rasta cijena već i zbog zadržavanja radne snage, jer sve više zaposlenih razmišlja o odlasku iz zemlje. Stanković je ranije kao dugoročni cilj naveo da što veći broj radnika dostigne platu od 2.000 KM, uz ocjenu da se ne može očekivati da radnici stalno podnose teret rasta troškova života dok se poslovna dobit povećava.
Gdje je nestao rast plata u privatnom sektoru?
Stanković je posebno ukazao na strukturu rasta prosječne plate u prvih devet mjeseci ove godine. Prema podacima koje je iznio, prosječna plata porasla je za 124 KM, sa 953 KM na 1.077 KM. Međutim, sindikalna analiza pokazuje da je taj rast uglavnom rezultat odluka vlasti, a ne samostalnih odluka poslodavaca. Povećanje najniže plate u februaru doprinijelo je rastu prosjeka za 56 KM. U aprilu su plate budžetskih korisnika povećane za pet odsto, što je, prema Stankovićevoj analizi, doprinijelo rastu od 40 KM. Novo povećanje od pet odsto u septembru donijelo je dodatnih 32 KM. Mimo tih mjera, rast plata odlukama samih poslodavaca iznosio je svega 11 KM, tvrdi Stanković dodajući da prostora za rast ima jer je dobit poslovne zajednice u posljednjih pet godina udvostručena: „Džaba se poveća plata ako inflacija nastavi da raste. Radnici očekuju da, pored realnog povećanja plata, dođe i do suzbijanja daljeg rasta cijena osnovnih životnih namirnica, komunalija i energije. Preko 80 odsto anketiranih istaklo je da im je plata najvažniji aspekt posla, a dobit poslovne zajednice u posljednjih pet godina praktično je udvostručena i kontinuirano raste. Dakle, novca ima i postoji jasan prostor da se plate značajno povećaju – vrijeme je da se obezbijede pristojni i dostojanstveni uslovi za naše radnike.“
Sindikati u FBiH predlažu minimalac od 1.500 do 1.900 KM
Dok u Republici Srpskoj počinju pregovori, Savez samostalnih sindikata BiH izašao je sa konkretnim prijedlogom za Federaciju BiH, ali i širim zahtjevom da se sistem određivanja najniže plate promijeni. Predloženo je da minimalna neto plata iznosi 1.500 KM za radnike sa završenom osnovnom školom, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu. U odnosu na sadašnjih 1.027 KM u Federaciji BiH, riječ je o značajnom povećanju. Sindikalni prijedlog polazi odstava da nije opravdano jednako vrednovati sve poslove bez obzira na potrebne kvalifikacije, odgovornost i nivo obrazovanja.
U Republici Srpskoj najniža plata već je diferencirana prema stručnoj spremi i složenosti poslova, a u 2026. godini kreće se od 1.000 do 1.450 KM. To znači da se rasprava u dva entiteta vodi u različitim polaznim okvirima, iako je zajednički zahtjev sindikata da se primanja značajnije povećaju.
Poslodavci traže da se gledaju inflacija, BDP i industrijska proizvodnja
Iz Unije poslodavaca Republike Srpske poručuju da bi najniža plata za narednu godinu trebalo da ostane na sadašnjem nivou, uz stav da svaki naredni rast mora isključivo pratiti makroekonomske pokazatelje.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić ističe da je na samom početku pregovora ključno utvrditi jasnu metodologiju i osnovu za razgovore: „Naš stav je da prvo trebam da utvrdimo osnovu za koju pregovaramo, a tek onda da razgovaramo o samoj visini minimalne plate. Nadam se da će pregovori proteći bez sukoba, kao i prethodnih godina. Razumljivo je da postoje suprotstavljeni stavovi, ali jedini način da ih prevaziđemo jeste međusobno razumijevanje svih partnera — poslodavaca, sindikata i Vlade“.
Ekonomski analitičari s druge strane smatraju da u ovim pregovorima bitnu ulogu imaju i institucije koje uporno zadržavaju visoke stope oporezivanja. Smanjenjem doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje, podvlače, stvorio bi se prostor za rast neto plata bez enormnog povećanja troškova poslovanja.
Istovremeno, građani strahuju da bi svako naglo povećanje plata moglo izazvati novi talas poskupljenja hrane, komunalija i prevoza. Zaključak pregovora koji počinju danas morao bi ponuditi više od puke cifre na papiru – jer minimalac od 1.500 ili 1.900 KM neće značiti mnogo ako ga inflacija pojede prije nego što radnici plate osnovne račune.