Milorad Dodik stigao je na Floridu, na okupljanje pristalica Donalda Trampa, u trenutku kada su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma američkog Kongresa. Političar koji je pokušavao da pridobije američku desnicu pričom o sukobu hrišćanstva i islama sada se suočava s drugačijom političkom realnošću: demokratskom većinom u Kongresu, izborom prvog muslimana u Senat i mogućnošću novih istraga o njegovim vezama s američkim lobističkim krugovima.
Dodik u Sjedinjene Američke Države otputovao kako bi učestvovao na okupljanju američkih konzervativaca i pristalica Donalda Trampa. Međutim, dok je putovao prema Floridi, američki birači su njegovim političkim saveznicima priredili ozbiljan izborni poraz.
Na međuizborima održanim 3. novembra demokrate su osvojile kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom Kongresa, oduzevši republikancima institucionalnu prednost koju su imali tokom prve dvije godine drugog Trampovog mandata.
Prema izvještajima Associated Pressa, nezadovoljstvo visokim troškovima života, ekonomskom politikom, korupcijom i ratom s Iranom bilo je među ključnim pitanjima koja su uticala na birače.
Dodik je, s druge strane, uoči izbora otvoreno pozivao Amerikance srpskog porijekla da glasaju za Trampove kandidate, predstavljajući taj izbor kao dio šire borbe za nacionalni suverenitet i očuvanje identiteta.
Istovremeno je ponovo posegnuo za narativom koji godinama koristi u međunarodnim nastupima: predstavljanjem Bosne i Hercegovine kao prostora na kojem se navodno vodi istorijska borba hrišćanstva protiv islama.
U takvoj interpretaciji, Republika Srpska nije samo jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, nego svojevrsna odbrambena linija hrišćanske Evrope.
Problem s tim narativom nije samo njegova istorijska selektivnost. Problem je i što pokušava današnje političke sukobe u Bosni i Hercegovini objasniti prvenstveno vjerskom pripadnošću stanovništva.
A upravo su američki izbori pokazali koliko je takva slika Amerike nepotpuna.
Najmanje sedam muslimana izabrano u Kongres, prvi put i u Senat
Jedan od istorijskih rezultata izbora jeste pobjeda 42-godišnjeg Abdul El-Sajeda, demokrate egipatskog porijekla, koji je u Mičigenu pobijedio republikanca Majka Rodžersa i postao prvi musliman izabran u američki Senat.
Njegova pobjeda posebno je značajna jer je tokom kampanje bio izložen napadima upravo zbog svog vjerskog identiteta. Republikanci su ga pokušavali povezati s islamskim ekstremizmom, uključujući neutemeljene tvrdnje o vezama s Muslimanskim bratstvom.
Ipak, El-Sajed je pobijedio kampanjom usmjerenom na zdravstvenu zaštitu, troškove života, položaj radničkih porodica i smanjenje uticaja velikih korporativnih donatora na politiku.
Prema izvještaju Anadolije, najmanje sedam muslimanskih kandidata osvojilo je mjesta u američkom Kongresu.
Među njima su, uz El-Sajeda, Adam Hamavi iz Nju Džerzija i Darializa Avila Ševalije iz Njujorka, dok su nove mandate osvojili Rašida Tlaib, Ilhan Omar, Andre Karson i Latifa Sajmon.
Ovi političari ne predstavljaju jedinstven politički blok, ali mnogi od njih dijele progresivne stavove o socijalnoj pravdi, zdravstvenoj zaštiti, građanskim pravima i američkoj spoljnoj politici.
Nekoliko njih posebno se istaklo protivljenjem bezuslovnoj američkoj vojnoj podršci Izraelu.
Izborni rezultat, naravno, ne znači da je američko društvo riješilo problem islamofobije ili vjerskih podjela. Ali pokazuje da kandidati muslimanske vjeroispovijesti mogu osvojiti značajnu podršku birača, uključujući i države u kojima je Tramp ranije pobjeđivao.
To je važna činjenica za razumijevanje političke Amerike kojoj se Dodik pokušava približiti.
Al Kaida, 11. septembar i Dodikova interpretacija rata u BiH
Dodikovo pozivanje na opasnost od islamskog ekstremizma nije novo, ali je posljednjih godina dobilo posebno mjesto u njegovim pokušajima približavanja Trampovom političkom krugu.
U intervjuu s Rudolfom Đulijanijem, bivšim gradonačelnikom Njujorka i Trampovim saradnikom, u februaru 2025. godine tvrdio je da bi nastavak politike administracije Džoa Bajdena doveo do protjerivanja hrišćana i pretvaranja Bosne i Hercegovine u muslimansku zemlju.
Na godišnjicu terorističkih napada 11. septembra ove godine otišao je korak dalje, tvrdeći da su napadači koji su izveli napade na Sjedinjene Američke Države prethodno ratovali protiv Srba u Bosni i Hercegovini.
„Napadači 11. septembra ratovali su u BiH, borili se protiv Srba, pravoslavnih hrišćana, i Republike Srpske i pripremali se za obračun s hrišćanstvom“, izjavio je Dodik 11. septembra 2026. godine.
Ovdje je važno razdvojiti dokumentovane istorijske činjenice od Dodikovih političkih zaključaka.
Prisustvo pripadnika međunarodnih terorističkih mreža u ratnoj i poslijeratnoj Bosni i Hercegovini nije izmišljeno. Američka Kongresna istraživačka služba u svojim izvještajima dokumentovala je djelovanje pojedinaca povezanih s Al Kaidom i korištenje pojedinih humanitarnih organizacija za aktivnosti povezane s terorizmom.
Međutim, ista američka dokumentacija navodi i da su vlasti Bosne i Hercegovine sarađivale sa Sjedinjenim Američkim Državama u borbi protiv terorizma, uključujući hapšenja osumnjičenih i istrage organizacija povezanih s ekstremističkim mrežama.
Dakle, istorijsko prisustvo Al Kaide u BiH ne dokazuje Dodikovu tvrdnju da je rat u Bosni i Hercegovini bio dio jedinstvenog civilizacijskog sukoba hrišćanstva i islama, niti da su svi izvršioci napada 11. septembra prethodno ratovali u BiH.
To je razlika između bezbjednosnih činjenica i političkog narativa.
Upravo tu razliku Dodik često briše kada govori američkoj publici.
Na Floridu stigao nakon političkog preokreta
Dodik je svoj dolazak u SAD potvrdio objavom na društvenoj mreži X.
Na Floridi bi trebalo da učestvuje na skupu CPAC Circle Retreat and Gala, koji se od 4. do 7. novembra održava u Palm Biču, uz dio programa na Trampovom imanju Mar-a-Lago.
Riječ je o okupljanju konzervativnih političara, aktivista, donatora i drugih pristalica američke desnice. Učešće se plaća, a cijene ponuđenih paketa kreću se od 2.500 do 95.000 dolara. Nije potvrđeno koji je paket Dodik ili njegova delegacija kupila.
Dodik je najavio susrete s uticajnim američkim političarima, kongresmenima i senatorima.
Ali izborni rezultati sada mijenjaju kontekst tih susreta.
Demokratska većina u oba doma Kongresa znači da republikanci više neće imati isti prostor za provođenje predsjednikove politike bez snažnijeg parlamentarnog nadzora.
Tramp i dalje ostaje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, s velikim ovlašćenjima u spoljnoj politici. Međutim, Kongres može pokretati istrage, pozivati zvaničnike na saslušanja, zahtijevati dokumentaciju i kontrolisati budžetska sredstva.
Za Dodika, koji je proteklih godina mnogo ulagao u lobiranje i veze s republikanskim krugovima, to otvara nova pitanja.
Mogu li se promijeniti i odnosi Amerike prema Dodiku?
U Bosni i Hercegovini već su se pojavile procjene da bi novi odnos političkih snaga u Vašingtonu mogao uticati na američku politiku prema Balkanu.
Sabina Ćudić, poslanica u Parlamentarnoj skupštini BiH, ocijenila je da pobjeda demokrata otvara priliku za preispitivanje odnosa prema Miloradu Dodiku i njegovim političkim i poslovnim vezama.
„Spektakularna pobjeda demokrata izvanredna je prilika da, između ostalog, prvo Kongres, a zatim i pravosuđe ispitaju šeme i ugovore sa ljudima poput Milorada Dodika i režima koje pokušavaju sagraditi“, poručila je Ćudić.
Dodala je da će koraci koje preduzimaju biti vidljivi uskoro.
Njen stav ukazuje na jedan od mogućih pravaca djelovanja nove kongresne većine, ali ne znači da je bilo kakva istraga već pokrenuta.
Za sada nema osnova za tvrdnju da će američka politika prema Republici Srpskoj ili Dodiku automatski biti promijenjena.
Ipak, otvara se mogućnost snažnijeg nadzora američke spoljne politike, posebno kada su u pitanju lobistički ugovori, politički uticaj i odnosi administracije s političarima iz drugih država.