Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se traži ukidanje ekonomskog, trgovinskog i finansijskog embarga koji su Sjedinjene Američke Države uvele Kubi, ali je ovogodišnje glasanje donijelo i iznenađenje – Bosna i Hercegovina bila je među državama koje su glasale protiv.
Za rezoluciju je glasalo 130 država, protiv je bilo 17, dok je 25 zemalja bilo suzdržano. BiH je prošle godine bila suzdržana, dok je ove godine promijenila stav i pridružila se grupi zemalja koje su glasale protiv.
BiH promijenila stav, prošle godine bila suzdržana
Osim BiH, protiv rezolucije su glasale i Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Litvanija, Maroko, Sjeverna Makedonija, Paragvaj i Slovenija, a za većinu tih država ovo je prvi put da su glasale protiv.
Kao i ranijih godina, protiv su glasale Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Promjena stava BiH posebno je zanimljiva ako se uporedi sa prošlogodišnjim glasanjem. U oktobru 2025. godine BiH je bila suzdržana, dok je rezolucija tada dobila čak 165 glasova za, uz sedam protiv i 12 suzdržanih.
Ovogodišnji rezultat predstavlja najslabiju podršku rezoluciji od kada je Kuba 1992. godine počela da je predlaže.
Najveću podršku rezolucija je imala 2016. godine, kada je za njeno usvajanje glasala čak 191 država, dok protiv nije bila nijedna.
Washington pokušao da promijeni odnos država prema Kubi
Pad podrške rezoluciji dolazi nakon kampanje Washingtona usmjerene na pridobijanje država koje bi mogle promijeniti svoj stav.
Među zemljama koje su ove godine bile suzdržane našle su se i neke zapadne države, uključujući Njemačku, Italiju i Latviju.
Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodríguez prije glasanja optužio je SAD da ekonomskim pritiskom napada jednu članicu UN-a.
„Kuba nije prijetnja. Blokada je prijetnja“, poručio je Rodríguez.
Ipak, rezolucija Generalne skupštine UN-a nema pravno obavezujuću snagu. Konačnu odluku o ukidanju američkog embarga može donijeti samo američki Kongres.
Kuba pod sve većim pritiskom
Kuba se posljednjih mjeseci suočava sa sve težom ekonomskom situacijom.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je krajem januara carine državama koje Kubi prodaju ili isporučuju naftu, što je dodatno otežalo snabdijevanje ostrva gorivom.
Posljedice se već osjećaju kroz česte nestašice električne energije, koje dodatno otežavaju snabdijevanje vodom, pripremu hrane, kao i funkcionisanje telefonskih i internet usluga.
Dok Havana embargo smatra oblikom ekonomskog rata i dugotrajnim pritiskom na kubansko stanovništvo, Washington svoju politiku prema Kubi opravdava pritiskom na vlast u Havani.