Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji označila je kraj četrnaestogodišnje dominacije Aleksandra Vučića, ali istovremeno otvorila mnogo teže pitanje – da li nova vlast može da promijeni sistem koji je godinama građen oko jednog političkog centra moći?
Analitičari Atlantskog savjeta (Atlantic Council) i Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) ocjenjuju da je riječ o istorijskoj pobjedi demokratskih snaga, ali upozoravaju da smjena vlasti sama po sebi ne znači i promjenu sistema.
Studenti sada moraju da formiraju funkcionalnu vladu, obnove institucije, oslobode pravosuđe i medije političkog uticaja, ali i definišu odnos Srbije prema Evropskoj uniji, Rusiji, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.
„Pravi posao tek sada počinje“
Jern Flek (Jörn Fleck), viši direktor Evropskog centra Atlantskog savjeta, ocijenio je u analizi objavljenoj 26. oktobra da je pobjeda Studentske liste mnogo više od obične smjene vlasti.
Prema njegovim riječima, studenti su uspjeli da pobijede Vučićevu političku mašineriju uprkos izrazito neravnopravnim uslovima, pritiscima i kontroli državnih institucija i medija.
„To nije bila samo impresivna pobjeda demokratskih principa u Evropi, ostvarena zahvaljujući pokretu koji je potekao od građana. Bio je to i snažan udarac modelu vladavine jakih lidera koji je donedavno djelovao neupitno širom Balkana“, napisao je Flek.
Ipak, upozorava da će tek naredni mjeseci pokazati da li je Vučićev poraz zaista označio kraj takvog načina upravljanja državom.
„Pravi posao tek sada počinje“, ističe Flek, navodeći da će studenti morati da pretvore široki, decentralizovani pokret u funkcionalnu vladu, sa jasnim rukovodstvom, ministrima i konkretnim programom.
Kristofer Hil: Srbiji će biti potrebna pomoć
Bivši američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil (Christopher R. Hill), sada saradnik Atlantskog savjeta, smatra da je pobjeda Studentske liste impresivna, ali da zemlju uvodi u neizvjesnu političku budućnost.
„Nova vlada suočava se sa ogromnim zadatkom očuvanja teško stečenih ekonomskih uspjeha Srbije, uz istovremenu obnovu političkih institucija i društvenog života“, napisao je Hil.
On posebno ističe da je studentski pokret uspio da privuče birače iz ruralnih sredina, koje je tradicionalna opozicija često zanemarivala.
Prema njegovoj ocjeni, veliki izazov biće pretvaranje slogana protiv Vučića u konkretne državne politike.
Hil upozorava da se evropska orijentacija nove vlasti ne može podrazumijevati, dok će pitanja Kosova i balansiranja između Istoka i Zapada vjerovatno ostati prisutna.
Bivši ambasador pozitivno je ocijenio i Vučićevo priznanje poraza, smatrajući da je time izbjegnut potencijalno dug period nemira.
„Srbija će u ovoj osjetljivoj transformaciji morati da dobije pomoć, a pogledi mnogih Srba biće uprti u Evropsku uniju“, poručio je Hil.
ECFR: Studenti nasljeđuju državu koju je Vučić oblikovao prema sebi
Engjeljuše Morina (Engjellushe Morina), viša saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose, u analizi od 27. oktobra upozorava da će studenti preuzeti državu duboko oblikovanu Vučićevom vladavinom.
„Nova vlada naslijediće zemlju oblikovanu prema Vučićevom liku: bliske veze sa Rusijom, zarobljene medije, pravosudne i bezbjednosne strukture i težak odnos sa EU, uprkos kandidatskom statusu“, napisala je Morina.
Ona podsjeća da SNS ostaje značajna parlamentarna snaga i da bi mogao da opstruira reforme, dok bi kandidat dosadašnje vlasti mogao da pobijedi na predsjedničkim izborima kasnije ove godine.
Morina smatra da Evropska unija mora da pomogne novoj vlasti, ali upozorava Brisel da ne pokušava odmah da joj nameće političku agendu.
„Evropljani najprije moraju da se odupru iskušenju da odmah uskoče sa prijedlozima za novu vladu. To bi samo podstaklo Vučićevu tvrdnju da je njegov poraz posljedica evropskog uticaja“, navodi ona.
Umjesto toga, EU bi trebalo da ponudi stručnu i finansijsku pomoć u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, promjeni izbornih pravila i oslobađanju medija.
Šta će biti sa Rusijom, Kinom i Kosovom?
Olivia Olson iz Atlantskog savjeta ocjenjuje da spoljna politika nije bila presudna za pobjedu Studentske liste, ali da će nova vlast morati da odluči kako će nastaviti odnose sa velikim silama.
„Vlada predvođena Studentskom listom naslijediće spoljnopolitičko balansiranje Srbije, a već je nagovijestila da će neke spoljnopolitičke pozicije ostati nepromijenjene“, napisala je Olson.
Ona podsjeća da studenti ne planiraju uvođenje sankcija Rusiji, ali smatra da bi jačanje demokratije i slobode medija moglo da otvori prostor za ozbiljniju javnu raspravu o odnosima sa Moskvom.
Kada je riječ o Kini, nova vlast najavljuje nastavak saradnje, ali uz veću transparentnost investicija i poštovanje domaćih zakona.
Lisa Homel iz Atlantskog savjeta upozorava da promjena vlasti neće automatski ubrzati evropske integracije.
„Vjerodostojna primopredaja vlasti bila je neophodna za evropski put Srbije, ali sama po sebi nije dovoljna“, napisala je Homel.
Prema njenoj ocjeni, nova vlada moraće da se suoči sa zahtjevima Brisela za usklađivanje spoljne politike i normalizaciju odnosa sa Kosovom.
Sličnu ocjenu iznosi i Morina iz ECFR-a, koja ne očekuje brz napredak u dijalogu Beograda i Prištine, jer Studentska lista insistira da Kosovo ostane dio Srbije.
Ipak, smatra da bi manje konfrontirajuća politika Beograda mogla da otvori prostor za obnovu razgovora.
Morina ne očekuje ni dramatične promjene u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, gdje je Vučić imao veliki uticaj.
„Demokratskiji Beograd ne znači nužno i slabljenje srpskog nacionalizma, ali bi mogao da ublaži podršku koju mu Beograd pruža“, ocjenjuje ona.
Vašington će pažljivo pratiti novu vlast
Amanda Torp (Amanda Thorpe), saradnica Atlantskog savjeta, smatra da će i republikanci i demokrate u Vašingtonu pratiti političku tranziciju u Srbiji, posebno stanje vladavine prava i poslovne mogućnosti.
Ona podsjeća na prijedlog američkog zakona poznat kao SRBIJA akt, koji se bavi demokratskim nazadovanjem, represijom i vezama Srbije sa Rusijom, Kinom i Iranom.
Prema njenoj ocjeni, mirna tranzicija mogla bi da olakša odnose nove vlade sa američkom administracijom i smanji zabrinutost u Kongresu.
Najveći izazov tek dolazi
Analitičari Atlantskog savjeta i Evropskog savjeta za spoljne odnose saglasni su da je studentski pokret ostvario istorijski uspjeh, ali da će pravi test biti sposobnost nove vlasti da demontira sistem izgrađen tokom prethodnih četrnaest godina.
Promjena političke vlasti biće samo prvi korak. Mnogo teži zadatak biće vraćanje nezavisnosti institucijama, reforma pravosuđa, oslobađanje medija, borba protiv korupcije i uspostavljanje sistema u kojem institucije funkcionišu nezavisno od političkog lidera.
„Evropljani bi na kraju trebalo da procjenjuju transformaciju Srbije prema tome da li je uspjela da iskorijeni zarobljavanje države i demontira sistem koji je dugo blokirao njene evropske integracije“, zaključuje Engjeljuše Morina u analizi za ECFR.