Dugogodišnji autoritarni lider Srbije Aleksandar Vučić priznao je u nedjelju poraz na izborima na kojima su se on i njegova desničarska stranka suočili s raznolikim opozicionim pokretom predvođenim studentima, koji su dvije godine protestovali protiv njegove vlasti, piše CNN
Bio je to tektonski politički preokret u balkanskoj zemlji kojom je Vučić dominirao 14 godina. Vučić, koji je imao podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina, studentski pokret je optuživao da predstavlja pokušaj njegovog svrgavanja kojim se upravlja iz inostranstva.
Visoka izlaznost i rastuće tenzije obilježile su neizvjesne parlamentarne izbore — odmjeravanje snaga između Vučića i njegove desničarske Srpske napredne stranke i univerzitetskih studenata koji su, optužujući vlast za korupciju i urušavanje demokratije, stekli široku podršku širom zemlje.
Oko 6,4 miliona birača u Srbiji biralo je poslanike za parlament sa 250 mjesta. Priznajući poraz, Vučić je rekao da njegova stranka procjenjuje da će protivnička Studentska lista osvojiti između 135 i 140 mandata, dok će SNS imati oko 105.
„Studentska lista je pobijedila“, rekao je Vučić pristalicama u izbornom štabu svoje stranke. Za poraz je, međutim, okrivio nezavisne medije u Srbiji, kao i navodno miješanje neimenovanih evropskih zemalja i „američke duboke države“.
Beograd slavi
Vučić je rekao da je SNS osvojio oko 1,7 miliona glasova, dok je Studentska lista, prema njegovim riječima, dobila oko 2,2 miliona.
Pristalice Studentske liste odmah su preplavile ulice Beograda i drugih gradova, trubeći automobilima, uzvikujući i skandirajući: „Ode Aleksandar!“
Ishod, koji je Vučić saopštio samo oko sat i po nakon zatvaranja birališta, uslijedio je poslije dana tokom kojeg su tenzije rasle kako je glasanje odmicalo.
Policija u opremi za razbijanje demonstracija blokirala je područje u centru Beograda oko sjedišta izborne komisije. Specijalna policijska vozila mogla su se vidjeti u blizini beogradskog parka u kojem Vučićeve pristalice kampuju duže od godinu dana, dok su se velike grupe muškaraca obučenih u crno okupljale na različitim lokacijama širom grada.
Vučić je namjeravao postati premijer Srbije nakon što je na predsjedničkoj funkciji proveo gotovo dva puna mandata. Prošlog mjeseca podnio je ostavku na mjesto predsjednika kako bi predvodio izbornu kampanju.
Podrška populističkom lideru počela je slabiti nakon što je 2024. godine u padu betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 ljudi. Tragedija je pokrenula talas protesta mladih, koji su za urušavanje nadstrešnice okrivili korupciju na visokom nivou, pogodovanje povezanim pojedincima i raširene malverzacije tokom rekonstrukcije stanice.
Uprkos protestima, Vučić je zadržao značajnu podršku među biračima. Njegove pristalice smatrale su ga sposobnim liderom koji može voditi zemlju kroz globalne neizvjesnosti — što je slika koju su pažljivo gradili vodeći mediji.
Iako je Vučić, čija je vladavina postajala sve autoritarnija, ranije redovno nadmudrivao razjedinjenu opoziciju, omladinski pokret bez jednog vođe pokazao se kao težak protivnik. Uzdrmao je njegov čvrsti stisak nad Srbijom kao niko drugi tokom 14 godina otkako je njegova stranka došla na vlast.
Novoformiranu Studentsku listu oblikovali su univerzitetski studenti, ali se nijedan od njih nije našao na izbornoj listi. Kandidati su, umjesto njih, bili široj javnosti manje poznati stručnjaci, sportisti, poljoprivrednici i umjetnici.
Takav pristup trebalo je da predstavlja odgovor na Vučićevu vladavinu jednog čovjeka i vrati osjećaj zajedništva i solidarnosti. Poruka studenata tokom kampanje bila je usmjerena na nestranačko djelovanje radi obnove privrede i demokratije u Srbiji.
Studenti su mladalačkom energijom privukli birače razočarane domaćim političarima. Dok su ih provladini mediji ocrnjivali, oni su biciklima i pješice obilazili zemlju kako bi doprli do birača u ruralnim područjima — tradicionalnim Vučićevim uporištima.
Studentska pobjeda podsjetila je na nedavni izborni poraz Vučićevog saveznika u Mađarskoj, gdje je učešće mladih pomoglo da autoritarni Viktor Orbán bude smijenjen nakon 16 godina i da na vlast dođe nova proevropska vlada. Očekivalo se da će rezultat odjeknuti i izvan Srbije, u trenutku kada se zemlje širom Evrope suočavaju s protestima nezadovoljnih mladih i studenata.
Posmatrači su procjenjivali da bi ukupna izlaznost mogla dosegnuti oko 70 odsto, što u Srbiji nije zabilježeno od 2000. godine. Tokom dana formirali su se dugi redovi na biračkim mjestima u Srbiji i gradovima širom svijeta. Dio dijaspore morao je glasati usred noći jer su vlasti vrijeme glasanja vezale za vrijeme u Srbiji.
Prethodne izbore u Srbiji obilježile su nepravilnosti, pa je Evropska unija pažljivo pratila održavanje nedjeljnog glasanja u zemlji kandidatkinji za članstvo.
Nezavisni izborni posmatrači prijavili su desetine slučajeva nepravilnosti, uključujući fotografisanje glasačkih listića koje je upućivalo na pritisak na birače i pokušaje kupovine glasova.
Međunarodni i domaći posmatrači izražavali su zabrinutost zbog bezbjednosti i regularnosti izborne kampanje, koju su obilježili privođenja, gotovo potpuna kontrola vlasti nad medijima i izvještaji o nadzoru i sajbernapadima na aktiviste.
Lokalne izbore održane ranije ove godine u deset opština u Srbiji pratili su nasilni napadi na novinare i aktiviste. Poslije prethodnih parlamentarnih izbora 2023. godine uslijedili su protesti opozicije zbog navodne izborne krađe.