Izborni rezultati u Bosni i Hercegovini nisu donijeli značajniju promjenu političke scene, dok su nacionalističke stranke uspjele zadržati, a prema ocjeni Evropske komisije, i proširiti svoj politički uticaj.
Navodi se to u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije o zemljama u procesu proširenja, u kojem je pažnja posvećena i političkoj situaciji, javnim finansijama, inflaciji i stanju na tržištu rada u BiH.
Evropska komisija ocjenjuje da bi formiranje nove vlasti na nivou BiH moglo potrajati, dok politička neizvjesnost predstavlja dodatni rizik za ekonomiju i javne finansije.
U izvještaju se podsjeća i na procjene agencije „Standard & Poor's“ prema kojima se fiskalna situacija u oba entiteta pogoršava, između ostalog zbog povećane predizborne javne potrošnje i rizika povezanih sa političkom nestabilnošću.
Inflacija ubrzala na 5,5 odsto
Prosječna inflacija u BiH porasla je na 5,5 odsto u drugom kvartalu 2026. godine, sa četiri odsto koliko je iznosila u prvom kvartalu.
Kao glavne pokretače rasta cijena Evropska komisija navodi poskupljenja u oblasti transporta i stanogradnje.
To predstavlja promjenu u odnosu na isti period prethodne godine, kada su najveći doprinos rastu inflacije davale cijene prehrambenih proizvoda.
Rebalans RS povećava pritisak na javne finansije
Posebnu pažnju Evropska komisija posvetila je fiskalnoj situaciji.
„Dok su prvobitno usvojeni budžeti za 2026. godinu ukazivali na povećanje fiskalnog deficita na nivou cijele zemlje za 1,8 procentnih poena, na 2,1 odsto bruto domaćeg proizvoda, najnoviji rebalans budžeta Republike Srpske mogao bi, ukoliko bude u potpunosti sproveden, povećati fiskalni deficit zemlje na čak četiri odsto BDP-a“, navedeno je u izvještaju.
Istovremeno, očekuje se da će planirano povećanje javne potrošnje najvećim dijelom biti finansirano zaduživanjem u inostranstvu.
Zaposlenost ponovo u padu
Registrovana zaposlenost u BiH nastavila je da opada i u drugom kvartalu, kada je bila 0,3 odsto niža nego u istom periodu prethodne godine.
To predstavlja nešto blaži pad u odnosu na prvi kvartal 2026. godine, kada je međugodišnji pad zaposlenosti iznosio 0,9 odsto.
Prema podacima Evropske komisije, smanjenje zaposlenosti prvenstveno je posljedica manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji i djelatnosti smještaja.
Pad je djelimično ublažen povećanjem zaposlenosti u zdravstvu i građevinarstvu. U julu je ukupna registrovana zaposlenost porasla za 0,3 odsto na godišnjem nivou, uz nastavak rasta broja zaposlenih u zdravstvu.
Prema Anketi o radnoj snazi, zaposlenost je u drugom kvartalu ipak bila 0,2 odsto viša nego godinu ranije.
Kada je riječ o mladima, stopa nezaposlenosti među osobama od 15 do 24 godine smanjena je na 32,9 odsto, sa 33,5 odsto godinu ranije.
BiH najsporije raste u regionu
Privredni rast zapadnog Balkana ubrzan je u drugom kvartalu 2026. godine na 3,6 odsto međugodišnje, sa 3,2 odsto u prethodnom kvartalu.
To je, prema Evropskoj komisiji, najviša stopa rasta zabilježena od drugog kvartala 2024. godine. Rast su prvenstveno podsticali potrošnja domaćinstava, podržana povećanjem plata, i investicije.
Najveći rast ostvarila je Sjeverna Makedonija sa 4,3 odsto, zatim Kosovo sa 4,1 odsto, dok su Srbija i Crna Gora zabilježile rast od po 3,8 odsto. Albanija je ostvarila rast od 3,6 odsto.
Bosna i Hercegovina bila je na začelju regiona sa rastom od 2,4 odsto, tek nešto više nego u prethodnom kvartalu kada je privreda rasla 2,3 odsto.
Podaci Evropske komisije tako ukazuju na kombinaciju političke neizvjesnosti, povećanog fiskalnog pritiska, ubrzane inflacije i slabijeg privrednog rasta u odnosu na većinu zemalja zapadnog Balkana.