Iran je nagovijestio da se priprema za novu rundu rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i javno zaprijetio Washingtonu i njegovim saveznicima, očigledno nastojeći odvratiti predsjednika Donalda Trumpa od obnavljanja sukoba.
Tokom proteklog mjeseca iranski vojni komandanti pojačali su javne poruke u kojima tvrde da je Iran stvorio velike zalihe novog oružja, spremnog za upotrebu protiv ciljeva i izvan regije ukoliko SAD nastavi neprijateljstva započeta u februaru.
Iranski zvaničnici zaprijetili su proširenjem liste meta ako se sukob nastavi, navodeći mogućnosti poput presijecanja podmorskih internetskih kablova, udara na podatkovne centre za vještačku inteligenciju te napada na regionalna naftna i plinska postrojenja.
„Svijet će biti zapanjen“, rekao je krajem prošlog mjeseca portparol iranske Revolucionarne garde Hosein Mohebi. „Imamo nove mete koje dosad nisu napadnute“, dodao je.
Gotovo devet mjeseci nakon što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana, sukob je zapao u pat-poziciju. Svi su ostali u neizvjesnosti oko Trumpovog krajnjeg cilja, dok se svijet suočava s ekonomskim potresima. Obje strane proglasile su pobjedu: Teheran ukazuje na svoj opstanak, a Washington na štetu nanesenu iranskom režimu. U međuvremenu, Trumpova administracija nastavlja isprobavati nove ekonomske i vojne mjere kako bi prisilila Iran na kapitulaciju, čemu se Teheran uporno odupire.
„Rat nije završen“, rekao je Mohebi. „Korpus islamske revolucionarne garde pripremio se za dugotrajan rat.“
Pripreme za rat
Dok iranski komandanti šalju poruke snage i spremnosti, obični Iranci, već dugo opterećeni sukobom i ekonomskom neizvjesnošću, ponovo se pripremaju za ratnu svakodnevicu.
„Svakog dana i svake noći čekamo da bombardovanje ponovo počne“, rekao je prošle sedmice za CNN jedan sedamdesetogodišnji stanovnik Teherana. „Napunio sam sve prijenosne baterije, napravio zalihe vode i sve pripremio, jer napadi mogu ponovo početi svakog trenutka, bilo kojeg dana.“
Majka dvoje djece opisala je CNN-u strah s kojim živi dok svakog jutra šalje djecu u školu, ulicama na kojima su vidljivi pripadnici Revolucionarne garde i gdje su vojne baze i dalje aktivne.
„Voljela bih znati šta tačno SAD još planira bombardovati“, rekla je. „Nisu uspjeli ni ukloniti iransko rukovodstvo. Niste uspjeli ni pregovarati. Čemu onda započinjati još jedan rat?“
Dim se uzdiže nakon raketnog udara na zgradu u Teheranu 1. marta. Foto: Atta Kenare/AFP/Getty Images.
Iranci su „uvjereni“ da će rat ponovo početi, rekao je CNN-u još jedan stanovnik Teherana.
„Svi pričaju samo o tome… Stalno vam je u podsvijesti: je li to večeras? Je li sutra? Mislim da je još gore zbog toga što se o tome neprestano govori. Ne možete ni predahnuti“, rekao je.
Sagovornici iz Irana razgovarali su s CNN-om pod uslovom anonimnosti kako bi mogli slobodno govoriti o strahu od nastavka rata.
Evropa na meti
Tokom posljednjih nekoliko sedmica savjetnici Bijele kuće održavali su sastanke na kojima su razmatrali različite opcije u vezi s Iranom. Iako je Trump javno najavio da neće preduzimati nove poteze prije izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata, nekoliko savjetnika privatno je reklo CNN-u da ne znaju da li je ta izjava konačna ili bi se stav mogao promijeniti prije izbora 3. novembra.
Američka vojska razvila je nove planove napada koji uključuju moguću upotrebu takozvane „majke svih bombi“ protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, ukoliko Trump naredi nastavak borbenih operacija prije ili poslije izbora, navelo je više američkih zvaničnika upoznatih s tim pitanjem. Bomba GBU-43/B, poznata kao MOAB, najveća je nenuklearna bomba u američkom arsenalu, a njena upotreba predstavljala bi značajnu eskalaciju.
„To su propagandna sredstva namijenjena zastrašivanju iranskog naroda“, rekao je u subotu komandant iranske vojske Alireza Šeik. „Iranski narod je otac svih bombi.“
Iran je nagovijestio novu, ofanzivniju vojnu doktrinu, koja sugeriše da neće čekati da bude napadnut i da bi mogao pokrenuti i preventivne udare. Prošle sedmice nalozi Revolucionarne garde na društvenim mrežama objavili su da je Iran održao vojne vježbe širom zemlje, uključujući istovremeno lansiranje 30 balističkih raketa.
Farzin Nadimi, viši istraživač Washingtonskog instituta, analitičke organizacije koja se bavi američkom vanjskom politikom u regiji, rekao je da bi, ukoliko se ohrabreni Teheran odluči da u napadu na Evropu isproba nove rakete dugog dometa, među metama mogle biti američke snage u zračnim bazama u Engleskoj ili logističko čvorište u Ramsteinu u Njemačkoj, najvećoj američkoj vojnoj bazi izvan SAD-a.
„Međutim, Iran bi tu mogućnost vjerovatno sačuvao za najviši stepen eskalacije“, rekao je Nadimi.
SAD je ranije ovog mjeseca sve svoje bombardere dugog dometa stacionirane u Ujedinjenom Kraljevstvu vratio u matične baze u Americi zbog nove prijetnje čiji detalji nisu navedeni, rekli su zvaničnici. Nekoliko dana prije toga britanske vlasti uhapsile su više osoba u vezi s navodnim iranskim planom napada na britansku zračnu bazu u kojoj su bili smješteni američki bombarderi.
Kako bi povećao vjerovatnoću pogađanja ciljeva, Iran bi mogao upotrijebiti sofisticiranije i koordinisane rojeve dronova koji koriste vještačku inteligenciju, rekao je Nadimi. Takvi dronovi, opremljeni kamerama i vezama za razmjenu podataka, mogu međusobno komunicirati te prilagođavati putanju i brzinu kako bi izbjegli ometanje i protivzračnu odbranu.
„Te sposobnosti još nisu demonstrirali, ali su ranije govorili o razvoju takvih tehnologija“, rekao je Nadimi.
Iran bi također mogao nastojati unaprijediti krstareće rakete uvođenjem nadzvučnog pogona kako bi lakše izbjegavale presretanje, kao i pokušati ometati vojne komunikacijske i osmatračke satelite, dodao je.
Regija se priprema
Iranski komandanti pripremaju se za ono što smatraju neizbježnim nastavkom neprijateljstava, dok istovremeno pokušavaju odvratiti Washington ukazujući na cijenu napada, rekao je CNN-u Ali Vaez, zamjenik direktora programa za Bliski istok i sjevernu Afriku u Međunarodnoj kriznoj grupi.
„Teheran želi jasno poručiti da će se naredna runda voditi na mnogo širem bojištu, uz manje ograničenja i potencijalno smrtonosnije posljedice“, rekao je Vaez. „Ali opasnost je u tome što bi Washington ono što Iran zamišlja kao odvraćanje mogao protumačiti kao provokaciju, čime bi upravo rat koji Teheran želi izbjeći postao vjerovatniji.“
Kada su SAD i Izrael u februaru pokrenuli rat protiv Irana, ubili su vrhovnog vođu Islamske Republike Alija Hamneija, zajedno s iranskim vojnim komandantima, visokim zvaničnicima i civilima, uključujući školsku djecu. Iranska odmazda bila je uglavnom usmjerena na arapske susjede, koje Teheran optužuje za saradnju s Washingtonom.
Iran je praktično blokirao Hormuški moreuz, jedini pomorski prolaz kojim susjedne zemlje izvoze naftu, a zatim napao civilnu infrastrukturu u arapskim gradovima. Na meti se našao Dubai, velika turistička destinacija, pogođena su postrojenja za vodosnabdijevanje u Kuvajtu, a napadi na podatkovne centre poremetili su bankarske usluge u više zemalja regije.
Iran je samo na Ujedinjene Arapske Emirate ispalio više od 2.500 raketa i dronova, više nego na bilo koju drugu zemlju, uključujući Izrael. Prema podacima Ministarstva odbrane UAE-a, Abu Dabi je presreo gotovo sve projektile.
Šef iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Mohsen Rezai prošle sedmice upozorio je da će Iran, kao odgovor na eventualne nove napade, gađati američke objekte i resurse u regiji, uključujući one u UAE-u.
„Ako izbije novi rat, brojni podmorski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju i druga infrastruktura širom regije mogli bi biti uništeni“, rekao je Rezai.
Visoki zvaničnik UAE-a rekao je novinarima u četvrtak da je njegova zemlja bolje pripremljena za eventualni nastavak borbi.
„Ne želimo rat“, rekao je Ali Al Nuaimi, predsjednik Odbora za odbranu, unutrašnje i vanjske poslove Saveznog nacionalnog vijeća UAE-a. „Ali ako rat počne danas, spremni smo suočiti se sa svakom prijetnjom bolje nego što smo bili 28. februara.“
„Učinit ćemo sve što je potrebno da zaštitimo svoju nacionalnu sigurnost, suverenitet i stanovništvo.“