Oko 12.500 poziva ostalo je bez odgovora jer su upućeni van radnog vremena savjetodavne linije. Iz Udruženja „Nova generacija“ upozoravaju da je potrebno produžiti dostupnost Plavog telefona, dok stručnjaci poručuju da je najvažnije da roditelji čuju i ozbiljno shvate probleme svoje djece.
Plavi telefon je od 2013. godine primio gotovo 90.000 poziva djece, mladih i odraslih iz Republike Srpske i drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Među najčešćim razlozima obraćanja su problemi s mentalnim zdravljem, anksioznost, depresija, usamljenost, samopovređivanje, suicidalne misli i različiti oblici nasilja, a podaci pokazuju i da značajan broj onih kojima je potrebna pomoć ne uspijeva da stupi u kontakt sa savjetnicima.
Na predstavljanju analize rada Plavog telefona za prvih 12 godina postojanja, direktor Udruženja „Nova generacija“ Saša Risojević upozorio je na oko 12.500 propuštenih poziva, koji se uglavnom bilježe nakon završetka radnog vremena linije, u 17 časova, kao i tokom vikenda i praznika.
„Analiza pokazuje da se propušteni pozivi najčešće dešavaju nakon 17 časova, pa sve do 22 časa. To govori da moramo produžiti radno vrijeme, minimalno do 22 časa, a idealno bi bilo da uspijemo da ga produžimo do ponoći“, rekao je Risojević.
Dodao je da bi bilo važno obezbijediti dostupnost Plavog telefona i vikendom i tokom praznika, kada se mijenja dinamika porodičnih odnosa, a problemi i nasilje mogu postati izraženiji.
Prema predstavljenim podacima, analiza obuhvata oko 77.000 poziva iz prvih 12 godina rada, dok je ukupan broj poziva od osnivanja linije dostigao gotovo 90.000.
Mentalno zdravlje među vodećim razlozima za poziv
Oko 30 odsto poziva Plavom telefonu odnosi se na mentalno zdravlje, dok se svaki četvrti savjetodavni razgovor tiče suicidalnosti, nasilja ili zlostavljanja djece i mladih.
Bobana Lipovac, savjetnica na Plavom telefonu i magistrica psihologije, kaže da se djeca i mladi najčešće javljaju zbog anksioznosti, depresije, usamljenosti, samopovređivanja i, nažalost, suicidalnih misli.
Pored toga, suočavaju se s teškoćama u vršnjačkim, prijateljskim, partnerskim i porodičnim odnosima. Među problemima o kojima govore su emocionalno i vršnjačko nasilje, kao i nasilje na internetu, koje je, prema njenim riječima, u posljednjih nekoliko godina u porastu.
„Razgovori na Plavom telefonu imaju dva cilja. Prvi je pružanje pomoći i podrške osobi koja nam se obratila, a drugi je izgradnja odnosa povjerenja između savjetnika i djeteta s druge strane“, objasnila je Lipovac.
Razgovori nisu vremenski ograničeni i mogu trajati od pola sata do nekoliko sati. Najduži razgovor putem čet-aplikacije trajao je čak šest sati.
Savjetnici nastoje pomoći djeci i mladima da bolje razumiju svoje emocije, sagledaju problem i pronađu način da se s njim suoče. Kada dobiju informacije o neposrednoj životnoj ugroženosti, poput jasnih suicidalnih planova i namjera, obavještavaju nadležne institucije. Lipovac je istakla da imaju dobru saradnju s Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno jedinicom za visokotehnološki kriminalitet.
Plavi telefon, naglašava ona, nije namijenjen isključivo djeci i mladima. Telefonom se najčešće javljaju djeca od 13 do 15 godina, ali i odrasli stariji od 31 godine, uglavnom roditelji ili osobe koje se suočavaju s određenim teškoćama. Putem čet-aplikacije najčešće se obraćaju adolescenti od 15 do 20 godina.
Najmlađi korisnik Plavog telefona imao je sedam, a najstariji 94 godine. Iako je linija prvenstveno usmjerena na djecu i mlade do 30 godina, savjetnici razgovaraju i s odraslim osobama koje doživljavaju nasilje ili imaju suicidalne misli, a potom ih upućuju na odgovarajuće oblike podrške u zajednici.
„Ne postoje nebitni problemi“
Govoreći o tome kako roditelji mogu prepoznati da je djetetu potrebna pomoć, Lipovac je naglasila da je najvažnije da ga zaista čuju i vide, bez umanjivanja problema s kojima se suočava.
„Ne postoje mali, nebitni problemi. Sve sa čim se djeca danas suočavaju njima je jako važno. Najvažnije je reagovati kada nam se dijete obrati, jer od naše reakcije zavisi da li će dobiti pomoć i podršku“, poručila je.
Ako dijete u odnosu s roditeljima ne osjeća da je saslušano i da su njegova osjećanja uvažena, veća je vjerovatnoća da će pomoć i podršku potražiti na drugim mjestima.
Značaj ovakve linije za podršku prepoznaje i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Pomoćnik ministra zdravlja Dejan Đukanović pohvalio je rad Udruženja „Nova generacija“ i istakao da mentalno zdravlje mladih, posebno adolescenata, mora biti jedan od prioriteta.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo ima akcioni plan do 2030. godine, a važno je da se mladima obezbijede različiti putevi za dobijanje podrške.
„Djeca i mladi često zbog straha, stida ili moguće stigmatizacije ne žele odmah da se obrate zdravstvenim ustanovama kada imaju probleme. Plavi telefon je značajan jer mogu anonimno da pozovu, iznesu svoje probleme, a profesionalci da ih upute na pravu adresu“, rekao je Đukanović.
Na pitanje o mogućnosti finansijske podrške za produženje radnog vremena Plavog telefona, Đukanović nije najavio konkretne mjere, ali je ocijenio da je potrebno organizovati sastanak na kojem bi se definisali dalji koraci, strategije i mogućnosti saradnje institucija i nevladinih organizacija.
Risojević je izrazio nadu da će predstavljeni podaci podstaći kompanije, partnerske organizacije i institucije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini da zajedno pronađu načine za odgovor na potrebe djece, mladih i drugih korisnika ove usluge.
Podaci Plavog telefona pokazuju da potreba za razgovorom i podrškom postoji i onda kada institucije ne rade. Produženje dostupnosti linije zato nije samo organizaciono pitanje, već i pitanje toga da li će dijete ili mlada osoba u trenutku krize imati kome da se obrati.