„Prirodu možemo zaštititi samo ako je poznajemo, a poznajemo je samo kroz istraživanja, zato su naučna istraživanja prvi korak zaštite“, poručeno je tokom press konferencije u Sarajevu, na kojoj je predstavljena Fondacija za zaštitu prirode.
Istaknuto je da su za svaku zaštitu potrebni pouzdani naučni podaci o tome šta na nekom mjestu živi, u kakvom je stanju i kako se mijenja.
„Bez njih se prostorni planovi, studije uticaja na okoliš i dozvole za postrojenja, vjetroelektrane, solarne farme, rudnike, puteve, nova naselja i skijališta donose naslijepo, a ono što nije izmjereno kao da ne postoji. Zato su neophodna istraživanja“, rekla je Dajana Cvjetković, jedna od osnivačica i direktorica Fondacije, prve te vrste u Bosni i Hercegovini i regiji.
Na konferenciji „Prije nego što nestane: nova era ulaganja u zaštitu prirode“, osnivači su predstavili tri ključne stvari koje su neophodne za zaštitu prirode: pouzdani naučni podaci, stabilno finansiranje i zakonski okvir koji prati nauku.
„Fondacija je osnovana upravo kao odgovor na taj nedostatak“, istakla je Cvjetković.
Misija Fondacije je da izgradi snažan, stručan i održiv civilni sektor zaštite prirode – sposoban da zajedno s institucijama, naučnom zajednicom i građanima vodi procese monitoringa, konzervacije, zagovaranja i očuvanja staništa i vrsta – te osigura da prirodna baština regiona bude zaštićena, odgovorno upravljana i dostupna generacijama koje dolaze.
„Naša vizija je Bosna i Hercegovina u kojoj se svaka odluka o prirodi donosi na osnovu naučnih podataka“, dodala je Cvjetković.
Fondacija za zaštitu prirode zvanično je osnovana 2. juna 2026. godine u Sarajevu kao nevladina i neprofitna fondacija koja djeluje na cijelom području Bosne i Hercegovine. Njen osnovni cilj je upravljanje imovinom u općem interesu radi zaštite, očuvanja i obnove prirode, biološke raznolikosti i prirodnog naslijeđa BiH.
Zamišljena je kao trajan i transparentan mehanizam koji povezuje filantropski kapital, kao što su donacije kompanija, pojedinaca i međunarodnih donatora, s naukom i organizacijama koje rade na terenu.
Cvjetković je istakla da Fondacija neće biti konkurencija, već podrška postojećim organizacijama za zaštitu prirode i ekološkim udruženjima.
Primjećuje da na terenu postoji dosta inicijativa, ali da su one reaktivne.
„Kada bager izađe na teren, ljudi se okupe, izađu, ali često je to kasno. Kad je bager tu onda ponestaje vremena“, kaže direktorica Fondacije.
Ključni problem je to što nedostaje preventivnog djelovanja na osnovu nauke i dugoročnih istraživanja.
Fondacija će se, zbog toga, najviše baviti prikupljanjem sredstava za naučna istraživanja.
Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu i jedan od osnivača Fondacije Dalibor Ballian ocijenio je trenutno stanje prirode u BiH užasnim.
„Grabe se prirodni resursi iz naših šuma, našeg podzemlja.
Živimo na ekološki kredit. To, zapravo, znači da unaprijed trošimo ono što priroda tek treba da proizvede“, rekao je profesor Ballian.
On dodaje da priroda ne može da proizvede onoliko koliko su ljudi nametnuli kao svoju potrebu, odnosno koliko žele da uzmu.
„Rijeke su zagađene, šume puste. Nemamo pitke vode, i tek je neće biti. Rijeke su ostale bez riba, svojih glavnih stanovnika. Stanje je alarmantno, moramo nešto učiniti da sačuvamo ono što imamo“, upozorava profesor Ballian.
Stoga ne čudi što su u Fondaciji za logotip izabrali risa, rijetku vrstu divlje mačke koja živi na prostorima BiH.
„Rijetko ga vidimo, a ipak je tu. Nekada je skoro nestao, a spasili su ga nauka i saradnja. U BiH danas niko organizovano ne prati risa, i upravo zbog takvih praznina postojimo“, poručeno je sa konferencije.
Osnivači Fondacije su prof. dr. Dalibor Ballian, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Aleksandar Trifunović, novinar i urednik BUKA portala, i Dajana Cvjetković, aktivistkinja.