Najava Milorada Dodika da bi nakon konstituisanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine na red mogla doći i Centralna banka BiH izazvala je reakciju federalnog parlamentarca Admira Čavalića, koji upozorava da bi političko zadiranje u rad ove institucije moglo ugroziti monetarnu stabilnost zemlje.
Čavalić smatra da Centralna banka ne smije postati predmet političkih pregovora niti sredstvo za ostvarivanje kratkoročnih interesa. Posebno upozorava na ideje o promjeni valutnog odbora i korištenju sredstava Centralne banke za finansiranje privrede i budžeta.
Povod za njegovu reakciju bile su Dodikove izjave nakon sastanka sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, kada je najavio da bi, nakon pitanja diplomatije, na dnevni red mogla doći i Centralna banka BiH, piše Raport
„Centralna banka nije politički plijen“
Čavalić je u razgovoru za portal Raport poručio da je Centralna banka BiH jedna od ključnih institucija za očuvanje monetarne stabilnosti i da njena nezavisnost mora biti zaštićena od političkih uticaja.
„To je preopasno, zato sam reagovao i iznenađuje me iskreno da drugi politički akteri nekako šute po tom pitanju, izbjegavaju“, rekao je Čavalić.
On objašnjava da je postojeći sistem valutnog odbora jedan od razloga zbog kojih je konvertibilna marka stabilna, jer ograničava mogućnost političkog uticaja na monetarnu politiku.
Prema njegovim riječima, upravo odsustvo mogućnosti da vlasti proizvoljno upravljaju novčanom masom predstavlja važan mehanizam zaštite od monetarnih eksperimenata.
Čavalić tvrdi da se o idejama za promjenu uloge Centralne banke govorilo i ranije, podsjećajući na Dodikovo predavanje na Ekonomskom fakultetu 2019. godine, tokom kojeg je, prema njegovom tumačenju, iznosio slične namjere.
Promjena valutnog odbora: Kratkoročna korist, dugoročni rizik?
Prema Čavalićevim riječima, ideje koje se povezuju sa Dodikovim pristupom podrazumijevaju promjenu koncepta valutnog odbora i korištenje raspoloživih sredstava Centralne banke za podršku privredi i budžetima.
Takav pristup mogao bi, u teoriji, omogućiti dodatno finansiranje investicija, ali Čavalić upozorava da bi promjena postojećeg sistema nosila i ozbiljne rizike.
„To je zavodljivo, ali to je faustovska dilema, ugovor sa đavolom. Kratkoročno možete da dobijete benefite upumpavanjem sredstava koja se možda mogu koristiti za poticanje investicija, ali dugoročno rizikujete inflaciju, gubitak monetarne stabilnosti i brojne druge probleme“, istakao je.
On smatra da bi vlasti prije svega trebalo da se usredsrede na fiskalnu, spoljnotrgovinsku i politiku dohotka, umjesto da otvaraju pitanje promjene monetarnog sistema.
Čavalićev stav je da se stabilnost konvertibilne marke ne smije dovoditi u pitanje radi kratkoročnih političkih ili ekonomskih ciljeva.
Zašto je važan mandat guvernerke do 2030. godine?
Čavalić je ukazao i na mandat guvernerke Centralne banke BiH Jasmine Selimović, koji traje do 2030. godine. Prema njegovim riječima, duži mandat rukovodstva centralne banke treba da obezbijedi kontinuitet rada i zaštitu institucije od promjena koje bi mogle pratiti političke cikluse.
„To treba da bude van politike, van izbora i mandata. To je put uspjeha“, poručio je Čavalić.
Kao primjer naveo je Tursku, gdje su promjene na čelu centralne banke bile praćene velikim izazovima u monetarnoj politici i problemima sa vrijednošću lire.
Zbog toga smatra da bi eventualni razgovori o promjeni uloge Centralne banke BiH morali biti tretirani sa posebnim oprezom. Izrazio je i očekivanje da HDZ BiH neće podržati poteze koji bi mogli ugroziti nezavisnost ove institucije.
Šta bi promjena značila za građane i privredu?
Centralna banka BiH upravlja monetarnom politikom u okviru valutnog odbora, prema kojem je konvertibilna marka vezana za evro. Takav sistem ograničava mogućnost samostalnog kreiranja novca i predstavlja važan dio postojećeg monetarnog okvira.
Svaka ozbiljna promjena tog sistema otvorila bi pitanja o inflaciji, stabilnosti valute, povjerenju građana i poslovnom planiranju kompanija.
Čavalić zato smatra da Centralna banka ne bi trebalo da bude predmet političke trgovine. Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada je Dodik najavio da bi ova institucija mogla biti jedna od tema budućih političkih razgovora.
Za sada, međutim, iznesene su političke najave i upozorenja, a ne konkretan usvojen prijedlog za promjenu sistema Centralne banke BiH. Eventualne posljedice zavisile bi od sadržaja takvog prijedloga i načina na koji bi bio sproveden.