Rusija je odbacila prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o 60-dnevnom prekidu vatre koji bi omogućio održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini. Umjesto dvomjesečnog primirja, Moskva nudi obustavu napada samo na dan glasanja, što dodatno pokazuje koliko su udaljene pozicije dvije strane kada je riječ o uslovima za prekid rata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman da naredi obustavu napada na Ukrajinu na dan održavanja izbora, ukoliko Kijev zaista namjerava da ih organizuje.
„Predsjednik Ruske Federacije, vrhovni komandant, biće spreman da izda naredbu da se na Ukrajinu ne izvode napadi na dan izbora. Upravo na dan izbora. To je vrlo važan dodatak“, rekao je Peskov, prenosi ruska državna agencija TASS.
Zelenski traži 60 dana primirja, Moskva nudi samo dan glasanja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da bi Ukrajina mogla organizovati predsjedničke izbore ukoliko Rusija pristane na potpuni prekid vatre u trajanju od 60 dana.
Prema stavu Kijeva, takav period bio bi neophodan da se stvore bezbjednosni uslovi za organizaciju glasanja u zemlji koja je izložena ruskim napadima, uz milione raseljenih građana i veliki broj pripadnika vojske na frontu.
Kremlj, međutim, odbacuje ovakav prijedlog. Peskov je izjavio da Rusija ne traži privremeno primirje, već dugoročno rješenje sukoba.
„Nama ne treba primirje, nego trajan mir za mnoge buduće generacije“, poručio je portparol Kremlja.
Peskov je istovremeno optužio ukrajinsko rukovodstvo da bi primirje moglo iskoristiti za pregrupisavanje vojnih snaga i pripremu za nastavak borbi. Za ove tvrdnje nije ponudio dokaze.
Kremlj iznio optužbe o napadima tokom ruskih izbora
Peskov je govorio i o nedavnim izborima za rusku Državnu dumu, tvrdeći da je Moskva nakon glasanja bila spremna da nastavi mirovne pregovore, ali da su ukrajinski napadi promijenili situaciju.
„Ukrajina je pokušala da omete te izbore. Bombardovala je biračka mjesta“, izjavio je Peskov, iznoseći i optužbe o napadima na članove regionalnih izbornih komisija.
Ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene u dostavljenim informacijama.
Važno je napomenuti da Kremlj izrazom „novi ruski regioni“ označava ukrajinske teritorije koje je Rusija okupirala i jednostrano proglasila svojim. Njihovu aneksiju velika većina međunarodne zajednice ne priznaje.
Zašto Ukrajina još nije održala predsjedničke izbore?
Predsjednički izbori u Ukrajini, prema redovnom izbornom ciklusu, trebalo je da budu održani 2024. godine. Međutim, glasanje nije organizovano zbog ratnog stanja uvedenog nakon ruske invazije u februaru 2022. godine.
Ukrajinsko zakonodavstvo zabranjuje održavanje predsjedničkih izbora tokom ratnog stanja. Volodimir Zelenski zato je ostao na dužnosti i nakon isteka redovnog petogodišnjeg mandata u maju 2024. godine, u skladu s pravilima o kontinuitetu predsjedničke vlasti.
Pored zakonskih prepreka, organizaciju izbora otežavaju bezbjednosni rizici, okupacija dijela teritorije, milioni raseljenih građana i pripadnici oružanih snaga koji se nalaze na frontu.
Zelenski je poručio da o političkom rukovodstvu zemlje treba da odlučuju građani na izborima, ali da glasanje mora biti organizovano u uslovima koji omogućavaju bezbjedno i vjerodostojno izjašnjavanje birača.
Hoće li izbori otvoriti put ka pregovorima o miru?
Najnovija razmjena poruka pokazuje da Moskva i Kijev nemaju saglasnost ni o osnovnim uslovima za organizaciju izbora, a kamoli o širem sporazumu kojim bi se okončao rat.
Ukrajina traži dugotrajniji prekid borbi koji bi omogućio organizaciju glasanja, dok Rusija zasad nudi obustavu napada samo na dan izbora.
Ostaje otvoreno i pitanje da li bi eventualno jednodnevno primirje bilo dovoljno za održavanje bezbjednog glasanja u cijeloj zemlji, posebno u područjima izloženim napadima ili pod ruskom okupacijom.
Za sada nema dogovora o 60-dnevnom prekidu vatre, a ponuda Moskve ostaje znatno uža od zahtjeva Kijeva. Da li će izbori postati dio budućeg mirovnog sporazuma ili nova tačka sporenja između Rusije i Ukrajine zavisiće od narednih diplomatskih poteza i konkretnih uslova koje će dvije strane biti spremne da prihvate.