Američki predsjednik Donald Trump ponovo je zatražio promjenu na čelu Ukrajine, poručivši da toj zemlji treba lider koji može postići mirovni sporazum s Rusijom. Njegove izjave uslijedile su nakon dogovora Washingtona i Moskve o isporukama ruskog dizela, koji je izazvao oštre reakcije Kijeva i otvorio nova pitanja o budućnosti američke politike prema ratu.
Trump je 10. oktobra izjavio da bi Ukrajina trebalo da dobije novog predsjednika, tvrdeći da Volodimir Zelenski nije iskoristio ranije prilike za postizanje dogovora. Američki predsjednik istovremeno je povezao ukrajinske napade na ruske rafinerije s visokim cijenama dizela u SAD, uoči novembarskih izbora za Kongres.
Zelenski je odbacio takav pristup i ponovio da je Rusija odgovorna za rat. Poručio je i da je Ukrajina spremna obustaviti napade na ruske rafinerije ako Moskva prestane gađati ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Time je ponovo postavio uslov da prekid napada bude uzajaman, a ne jednostran.
Ruski dizel i politička cijena dogovora
Dodatne tenzije izazvao je dogovor Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o uvozu više od 300.000 tona ruskog dizela u Sjedinjene Američke Države, uz mogućnost dodatnih isporuka. Američko Ministarstvo finansija izdalo je šestomjesečnu dozvolu kojom se ublažavaju sankcijska ograničenja povezana s tim isporukama.
Trumpova administracija ovaj potez predstavlja kao način ublažavanja pritiska na tržište goriva. Međutim, odluka je izazvala kritike u SAD i među ukrajinskim saveznicima, jer bi prihod od prodaje energenata mogao donijeti dodatnu korist ruskoj ekonomiji dok rat traje.
Zelenski je dogovor nazvao nepravednim i upozorio da bi omogućavanje Rusiji da prodaje naftne derivate moglo pomoći Moskvi da nastavi finansirati rat. Kritičari američke odluke smatraju da ublažavanje sankcija šalje kontradiktornu poruku u odnosu na dosadašnji pritisak na Kremlj.
U pozadini odluke nalazi se i američka unutrašnja politika. Visoke cijene goriva predstavljaju osjetljivo pitanje za birače, posebno uoči izbora za Kongres. Ipak, nije izvjesno u kojoj će mjeri dogovor o ruskom dizelu uticati na cijene na američkim pumpama, dok su njegove moguće posljedice po sankcijsku politiku već predmet rasprave.
London podržava Zelenskog i poziva na jedinstvo saveznika
Britanski ministar odbrane Wes Streeting ponovio je da London podržava Zelenskog i da odluku o tome ko će voditi Ukrajinu treba da donesu sami Ukrajinci. Istovremeno je naglasio značaj očuvanja jedinstva zapadnih saveznika u odnosu prema ruskoj agresiji.
Britanski stav pokazuje da među saveznicima postoje razlike u pogledu pojedinih poteza Washingtona, posebno kada je riječ o ublažavanju sankcija i pritisku na ukrajinsko rukovodstvo. Ipak, različiti stavovi o konkretnim mjerama ne znače automatski da je došlo do potpunog raskida između SAD i evropskih partnera.
Za evropske vlade važno je da se eventualni pregovori o prekidu rata povežu s održivim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Kijev, s druge strane, nastoji izbjeći situaciju u kojoj bi pritisak za postizanje sporazuma značio jednostrano odustajanje od vojnih mogućnosti, bez odgovarajućih obaveza Moskve.
Napadi se nastavljaju i na ruskoj i na ukrajinskoj teritoriji
Dok se političke poruke zaoštravaju, borbe i napadi na infrastrukturu ne prestaju. Ukrajinski napad dronovima onesposobio je podatkovni centar ruske tehnološke kompanije Yandex u gradu Vladimiru. Prema izvještaju Associated Pressa, riječ je o trećem napadu na objekte kompanije u četiri dana, a incident je izazvao prekide u radu pojedinih usluga.
Istovremeno, ukrajinske vlasti saopštile su da je broj poginulih u ruskom napadu na Zaporožje porastao na 23, među kojima je četvero djece. Napad je dodatno skrenuo pažnju na posljedice rata po civilno stanovništvo.
Hoće li energetski interesi promijeniti američku politiku prema Ukrajini?
Najnoviji događaji pokazuju koliko su rat, energetsko tržište i unutrašnja politika velikih sila međusobno povezani. Washington nastoji odgovoriti na pritisak zbog cijena goriva, dok Kijev upozorava da ekonomski ustupci Moskvi mogu oslabiti pritisak na Rusiju.
Za Kremlj bi eventualne podjele među zapadnim saveznicima mogle predstavljati diplomatsku prednost. Za Trumpovu administraciju, s druge strane, cijene energenata imaju neposredan politički značaj uoči izbora.
Zelenski insistira na uzajamnom zaustavljanju napada i sigurnosnim garancijama, dok Trump traži drugačiji pristup pregovorima i javno dovodi u pitanje sadašnje ukrajinsko rukovodstvo.
Hoće li ove razlike dovesti do trajnije promjene zapadne strategije prema Ukrajini, zasad ostaje otvoreno. Jasno je, međutim, da se razgovori o mogućem okončanju rata sve više prepliću s energetskim interesima i političkim pritiscima unutar samih savezničkih zemalja.