Bivši vojni sekretar izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Avi Gil, optužio je ured premijera da je pokušao da izmijeni službene zapise o događajima 7. oktobra 2023. godine, uključujući vrijeme jednog od ključnih telefonskih razgovora tokom napada Hamasa na Izrael.
Prema Gilu, stenografkinji u uredu premijera naređeno je da promijeni vrijeme zabilježenog četvorominutnog razgovora sa 6.40 na 6.29 časova. Gil tvrdi da je ona odbila da postupi po toj instrukciji i da mu je kasnije ispričala šta se dogodilo.
Optužbe je iznio u intervjuu za izraelski Kanal 12, a prenijeli su ih portal Ynet i drugi izraelski mediji. Netanyahu i njegov politički tabor odbacili su navode, nazivajući ih politički motivisanim. Tvrdnje o falsifikovanju zasad treba posmatrati kao optužbe koje zahtijevaju nezavisnu istragu i provjeru originalnih zapisa.
„Mijenjanje transkripta znači mijenjanje istine“
Gil, koji je bio Netanyahuov vojni sekretar od jula 2021. do maja 2024. godine, rekao je da mu se stenografkinja obratila u januaru 2024. godine. Prema njegovom iskazu, navela je da joj je tadašnji šef kabineta premijera naložio da promijeni vrijeme telefonskog razgovora sa 6.40 na 6.29 časova.
„Rekla mi je: ‘Ne smijem to promijeniti. Računar pokazuje i bilježi vrijeme od 6.40 do 6.44’“, ispričao je Gil.
Bivši vojni sekretar tvrdi da je odmah zapisao njen iskaz i uputio rukom pisanu poruku državnom tužiocu. Takođe je preporučio da eventualna državna istražna komisija pribavi originalne snimke telefonskih razgovora, umjesto da se oslanja isključivo na transkripte.
„To znači mijenjanje transkripta, mijenjanje istine. Činjenica je da je postojala instrukcija da se promijeni vrijeme poziva“, rekao je Gil.
Prema njegovom iskazu, sporno je upravo pomjeranje vremena razgovora za 11 minuta, jer bi takva izmjena mogla uticati na razumijevanje redoslijeda događaja i trenutka kada je Netanyahu obaviješten o razmjerama napada.
Šta se dogodilo tokom ključnih jutarnjih sati?
Prema Gilu, on je rano ujutro 7. oktobra 2023. godine primio poziv iz kancelarije tadašnjeg šefa izraelske bezbjednosne službe Shin Bet, Ronena Bara. Nakon povratnog poziva, obaviješten je o sumnjivim pokazateljima u Pojasu Gaze, uključujući neuobičajenu aktivnost SIM kartica i kretanje pripadnika Hamasa.
Gil je naveo da je prvi razgovor s Netanyahuom obavio u 6.29 časova, kada ga je obavijestio da je počeo veliki iznenadni napad. Prema njegovoj verziji događaja, drugi razgovor uslijedio je u 6.40 časova, kada je premijeru prenio da je Izrael u ratu.
Upravo je vrijeme drugog razgovora, prema njegovim tvrdnjama, trebalo da bude izmijenjeno u službenoj dokumentaciji.
Izraelski mediji navode da je spor oko zapisa već bio predmet policijske istrage. Prema izvještaju Yneta, istražitelji su razmatrali sumnje da je tadašnji šef Netanyahuovog kabineta Cahi Braverman pokušao da promijeni evidentirano vrijeme poziva. Braverman je negirao optužbe, a njegov advokat ranije je tvrdio da je eventualna intervencija bila pokušaj ispravljanja administrativne greške.
Bivši vojni sekretar tvrdi da su upozorenja o mogućem ratu odbacivana
Gil je u intervjuu iznio i druge tvrdnje o bezbjednosnoj situaciji prije napada 7. oktobra. Prema njegovim riječima, izraelski bezbjednosni zvaničnici povremeno su predlagali ciljane vojne operacije u Pojasu Gaze, ali političko rukovodstvo nije prihvatilo te preporuke.
Potvrdio je i navode da je Ronen Bar u julu 2023. godine upozorio Netanyahua na mogućnost izbijanja rata.
„Danas vas upozoravam na rat. Ne mogu vam navesti tačan dan i sat, ali ovo je upozorenje“, glasila je poruka koju je, prema ranijim medijskim izvještajima, Bar prenio premijeru.
Gil je, međutim, naglasio da to upozorenje nije predstavljalo konkretno predviđanje neposrednog napada iz Gaze.
„Da li je postojalo konkretno, usmjereno upozorenje u vezi s Gazom? Apsolutno ne“, rekao je.
Odbacio je i tvrdnje da su informacije dostupne tokom noći uoči napada nužno zahtijevale da Netanyahu odmah bude probuđen. Prema njegovim riječima, dio obavještajnih procjena situaciju je opisivao kao rutinsku i nije ukazivao na neposrednu opasnost.
Kada je riječ o izvještajima da je Izrael unaprijed dobio upozorenja iz Egipta ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, Gil je rekao da ne može potvrditi takve navode. Naglasio je da nije bio prisutan u vrijeme navodnog kontakta s predstavnicima Emirata.
Netanyahu odbacuje optužbe, a izborna kampanja dodatno pojačava pritisak
Netanyahu je odbacio optužbe bivšeg vojnog sekretara i uzvratio kritikama na račun Gila, kojeg smatra odgovornim za propuste povezane s događajima 7. oktobra.
Likud, Netanyahuova stranka, optužbe je opisao kao dio politički motivisane kampanje protiv premijera i njegovog političkog tabora. Time je spor oko službenih zapisa postao dio šire rasprave o odgovornosti izraelskog rukovodstva za bezbjednosne propuste koji su prethodili napadu Hamasa.
Slučaj dolazi u vrijeme intenziviranja političkih sukoba u Izraelu, uoči opštih izbora zakazanih za 27. oktobar 2026. godine. Od napada 7. oktobra 2023. pitanje odgovornosti za neuspjeh izraelskih bezbjednosnih službi ostalo je jedna od ključnih tema domaće politike.
U međuvremenu, posljedice rata u Gazi i dalje su ogromne. Prema palestinskim podacima navedenim u izvještajima, broj poginulih Palestinaca premašio je 74.000, dok je više od 175.000 ljudi ranjeno. Međunarodni krivični sud izdao je u novembru 2024. naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Ti nalozi predstavljaju sudske mjere zasnovane na navodima tužilaštva, a ne presude o krivici.
Gil poručuje da želi da svi podaci budu predočeni nezavisnoj državnoj istražnoj komisiji. Njegovi navodi otvaraju pitanje vjerodostojnosti službene hronologije događaja 7. oktobra, ali konačne odgovore mogu dati samo provjera originalnih zapisa, dokumentacije i svjedočenja svih uključenih.