Kada je Nikola Tesla prije gotovo jednog vijeka govorio o budućnosti, mnoge njegove ideje zvučale su kao naučna fantastika. U vremenu bez interneta, pametnih telefona i savremenih računara, slavni naučnik opisivao je tehnološke promjene koje danas u pojedinim segmentima podsjećaju na svijet u kojem živimo.
Neke od njegovih zamisli zaista su bile ispred svog vremena, dok su druge vremenom dobile značenja koja im je pripisala popularna kultura. Ipak, Tesline izjave o bežičnoj komunikaciji, automatizaciji i dostupnosti informacija i danas otvaraju zanimljivo pitanje: koliko bi se svakodnevni život mogao promijeniti do 2035. godine?
Nije riječ o preciznom proročanstvu za 2035. godinu, već o poređenju Teslinih ideja sa pravcem u kojem se razvijaju savremena nauka i tehnologija.
Telefon u džepu koji je Tesla opisivao još 1926. godine
Jedna od najpoznatijih Teslinih vizija odnosi se na bežičnu komunikaciju. U intervjuu za američki časopis „Collier's“ iz 1926. godine govorio je o uređajima koji bi ljudima omogućili da međusobno komuniciraju na velikim udaljenostima i razmjenjuju informacije bez obzira na to gdje se nalaze.
Tesla je zamišljao budućnost u kojoj bi čovjek mogao da nosi mali uređaj sa sobom, koji bi mu omogućavao da bude povezan s drugim ljudima.
U to vrijeme, kada su komunikacije uglavnom zavisile od telegrafa, telefonskih linija i velikih uređaja, takva ideja djelovala je gotovo nevjerovatno.
Danas pametni telefoni omogućavaju razgovore, video-pozive, razmjenu fotografija i pristup ogromnoj količini informacija. Ipak, Tesla nije opisao savremeni pametni telefon sa svim njegovim funkcijama. Njegova vizija bila je šira: bežična komunikacija trebalo je da postane lična, prenosiva i dostupna ljudima širom svijeta.
Do 2035. godine razvoj komunikacionih tehnologija mogao bi dodatno promijeniti način na koji koristimo uređaje, od pametnih naočara i nosive elektronike do sistema koji će se sve više prilagođavati potrebama korisnika.
Roboti i vještačka inteligencija mijenjaju svijet rada
Tesla je vjerovao da će mašine i automatizovani sistemi preuzimati sve veći dio poslova koje obavljaju ljudi. Ta ideja danas je vidljiva u fabrikama, skladištima i industrijskim postrojenjima, gdje roboti obavljaju zadatke koji su nekada zahtijevali veliki broj radnika.
Međutim, savremeni razvoj otišao je i korak dalje. Vještačka inteligencija danas može da obrađuje tekst, analizira podatke, prepoznaje slike, prevodi jezike i pomaže u poslovima koji su se donedavno smatrali isključivo ljudskim.
To ne znači da će roboti do 2035. godine u potpunosti zamijeniti ljude. Mnogo je izvjesnije da će se promijeniti struktura tržišta rada, da će pojedini poslovi nestajati ili se smanjivati, dok će se istovremeno pojavljivati nova zanimanja.
Najveće pitanje neće biti samo šta mašine mogu da urade, već kako će društvo odgovoriti na promjene: hoće li radnici imati priliku da steknu nove vještine i kako će se raspodijeliti koristi od automatizacije.
Zagađenje, priroda i budućnost čovječanstva
Teslu danas često povezuju i sa idejama o zaštiti životne sredine, racionalnom korišćenju resursa i potrebi da tehnološki napredak bude u službi čovječanstva.
Ipak, pojedine izjave koje kruže internetom pripisuju mu se bez pouzdanih izvora, pa je važno razlikovati njegove dokumentovane stavove od kasnijih interpretacija.
Ono što je nesporno jeste da je Tesla veliki dio svog rada posvetio električnoj energiji i njenom prenosu, a njegove ideje i danas su važne za razumijevanje razvoja energetskih sistema.
Do 2035. godine jedno od ključnih pitanja biće kako zadovoljiti rastuće potrebe za električnom energijom, uključujući potrošnju podatkovnih centara i sistema vještačke inteligencije, a istovremeno smanjiti emisije štetnih gasova.
Obnovljivi izvori energije, naprednije baterije i efikasniji sistemi prenosa mogli bi imati sve značajniju ulogu. Međutim, tempo promjena zavisiće od ulaganja, dostupnosti tehnologije i odluka država.
Svijet bez granica za informacije
Bežični prenos energije i informacija bio je među oblastima kojima se Tesla posebno bavio. Njegove zamisli o globalnoj povezanosti nisu se ostvarile baš onako kako ih je zamišljao, ali današnji digitalni svijet pokazuje koliko je fizička udaljenost izgubila na značaju.
Vijest, fotografija ili snimak mogu za nekoliko sekundi stići do miliona ljudi. Ljudi rade na daljinu, razgovaraju putem video-poziva i pristupaju informacijama iz gotovo svakog dijela svijeta.
Do 2035. godine ova povezanost mogla bi postati još dostupnija zahvaljujući razvoju satelitskih mreža, bržih komunikacionih sistema i uređaja koji će se povezivati bez potrebe za klasičnim korisničkim interfejsima.
Istovremeno, takav razvoj donosi i ozbiljne izazove: širenje dezinformacija, zaštitu privatnosti, sajber-bezbjednost i sve veću zavisnost od digitalnih sistema.
Mogu li ljudske misli jednog dana upravljati računarima?
Među temama koje se danas povezuju s Teslom nalazi se i mogućnost direktnog povezivanja ljudskog mozga i tehnologije. Ipak, tvrdnje da je on konkretno predvidio savremene moždane interfejse treba posmatrati oprezno.
Tesla je proučavao električne pojave i bio zainteresovan za funkcionisanje ljudskog nervnog sistema, ali to nije dovoljno da se zaključi da je predvidio današnje tehnologije za povezivanje mozga i računara.
Savremeni istraživači već razvijaju sisteme koji registruju moždane signale i omogućavaju korisnicima da, uz odgovarajuću opremu, upravljaju računarom ili drugim uređajima. Takve tehnologije mogle bi biti posebno značajne za osobe koje zbog povreda ili bolesti imaju ograničenu mogućnost kretanja i komunikacije.
Ipak, to nije isto što i jednostavno čitanje svih ljudskih misli. Nauka još nije dostigla nivo na kojem bi se čovjekove misli mogle slobodno i potpuno precizno prikazivati na ekranu.
Šta bi moglo da se promijeni do 2035. godine?
Ako se sadašnji tehnološki trendovi nastave, narednih devet godina moglo bi donijeti još snažniju integraciju vještačke inteligencije u svakodnevni život, širu primjenu robota, nove oblike komunikacije i naprednije interfejse između ljudi i računara.
Ipak, nijedna od tih promjena nije unaprijed zagarantovana. Tehnološki razvoj zavisi od naučnih otkrića, ekonomskih mogućnosti, zakonskih pravila i odluka koje će društva donositi.
Nikola Tesla nije ostavio precizan spisak događaja koji će se odigrati do 2035. godine. Njegova zaostavština zanimljiva je upravo zato što pokazuje koliko daleko ljudska mašta može da ide, ali i koliko je važno razlikovati stvarne istorijske izjave od naknadno stvorenih legendi.
Možda zato najveće pitanje nije da li je Tesla predvidio budućnost, već koliko će čovječanstvo uspjeti da iskoristi tehnologiju koju danas razvija — i hoće li taj napredak zaista učiniti život boljim.