Prvi izbori u Bosni i Hercegovini sa primjenom novih izbornih tehnologija donijeli su rezultate koje su spremno prihvatili svi politički subjekti. Iako i dalje ima prostora za unapređenje funkcionisanja novih tehnologija i rada sa uređajima, integritet izbornog procesa u tom segmentu nije narušen. Uz operativna i institucionalna ograničenja, kašnjenja u formiranju biračkih odbora, nedovoljne resurse ii kasne obuke, izborni dan organizovan je na prihvatljivom nivou.
Tehnologija nova, izborni problemi stari
Integritet izbornog procesa narušili su, međutim, pritisci na birače, kupovina glasova, zloupotreba javnih resursa, zloupotreba djece u političke svrhe, nepravilnosti u formiranju biračkih odbora, polarizovana medijska slika i politička situacija.
Prema ocjeni civilnog društva i međunarodnih posmatrača, praksa rebalansa budžeta, povećanja plata i penzija, te jednokratnih isplata nakon raspisivanja izbora narušila je uslove nadmetanja, koji su bili daleko od ravnopravnih.
O pobjednicima izbora i programima koje su obećali građanima za Buku govore Srđan Blagovčanin, analitičar Centra za studije upravljanja, Dalio Sijah, analitičar Istinomjera, Tamara Miščević, aktivistkinja Oštre Nule i politikologinja i Kristina Ljevak Bajramović, freelance novinarka.
Glas za posao, tender ili subvenciju
Političke partije u BiH su, po načinu svog funkcionisanja, primarno klijentelističke strukture, kaže Blagovčanin. Način mobilizacije birača utemeljen je u klijentelističkoj praksi, pa se podrška na izborima generiše kroz razmjenu glasa za odgovarajuće resurse: bilo posao u javnom sektoru, bilo dobijanje tendera ili neke druge vrste usluga, subvencija, stipendija i slično, priča on. Programi političkih partija, i kada postoje, prave se pro forme, i definitivno ne služe u svrhu artikulacije interesa i generisanja podrške na osnovu njih.
”Pobjednici ovih izbora, sa izuzetkom SDA – dakle SNSD I HDZ – partije su koje već dugo vrše vlast i tu je praktično očito da ono što oni nude jeste kontinuitet. Očigledno to ima većinsku podršku birača. SDA je osvojila najveći broj glasova, zapravo, na kritici onoga što je radila Trojka, a nismo imali priliku vidjeti da je SDA komunicirala raskid sa modelom vladavine koji je baštinila decenijama prije dolaska na vlast Trojke”, kaže Blagovčanin.
Ne mijenjaj sistem koji ti daje moć
Kontinuitet u ovom slučaju podrazumijeva da se iza dominantnog narativa o borbi za jednakopravnost Hrvata u slučaju HDZ-a BiH, odnosno borbi za zaštitu nadležnosti RS u slučaju SNSD-a, kriju veoma lukrativni poslovi partijskih klika, te gotovo potpuna kontrola nad javnim resursima koji su pod njihovom jurisdikcijom, kaže naš sagovornik.
“Kada to sagledamo iz pozicije njihovih interesa, onda je status quo optimalna opcija. Naprosto zato što je provođenje reformi rizično i ograničava moć i pristup resursima, a eventualna eskalacija nepredvidiva”, kaže Blagovčanin.
Nove tehnologije ubrzale rezultate, ali ne mijenjaju političke navike
Najveći pobjednik ovih izbora za Sijaha su nove tehnologije. Biračko tijelo je prvi put od održavanja izbora u BiH imalo rezultate sa većine biračkih mjesta u zemlji sat vremena nakon njihovog zatvaranja, kaže naš sagovornik. Analiza programa političkih stranaka koju je radio Istinomjer ukazuje na to da se već pet izbornih ciklusa u stranačkim programima ponavljaju institucionalne reforme, čija realizacija zavisi od šireg političkog dogovora, često između aktera koji imaju različite koncepcije njihovog konačnog rješenja.
“Partija koja je imala najviše glasova u Republici Srpskoj, koliko je nama poznato, nije imala zvanični dokument predizbornog programa kao što ga nije imala ni u prethodna dva izborna ciklusa. Njihova kampanja uglavnom se fokusirala na očuvanje autonomije Republike Srpske, ekonomsku stabilnost I socijalne mjere.
S druge strane, u FBiH najviše glasova osvojila je Stranka demokratske akcije koja je imala zvanični program. U njemu su, na primjer, obećali povećanje radnih mjesta za 50%, povećanje plata i penzija u istom procentu, te 50 milijardi konvertibilnih maraka investicija. Osim toga u kampanji su često iznosili i kritike na račun mjere uvođenja neradne nedjelje u FBiH”, kaže Sijah.
Reforme koje se obećavaju iz izbora u izbore
U programu SDA našla su se i obećanja koja su se u javnosti mogla čuti i u više prethodnih izbornih ciklusa, kao što su usklađivanje Ustava BiH s presudama protiv BiH koje su dobili Sejdić i Finci, Zornić, Šlaku, Pilav i Begić, kaže Sijah.
“SDA je obećala, uz sve to, osnivanje Vrhovnog suda BiH, reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kroz odvojeno sudsko i tužilačko vijeće, te rješavanje pitanja državne imovine”, kaže Sijah.
Analiza Istinomjera ukazuje na to da je cilj uklanjanja diskriminacije iz izbornog sistema prisutan u programima više stranaka i to već dugi niz godina. Stranke ne nude isti model ustavne i izborne reforme, a ovo pitanje nije ni moguće riješiti jednostranom odlukom jedne stranke ili jednog saziva vlasti.
O Dejtonu mnogo, o životu malo
I ovaj izborni ciklus u RS obilježila su (ne)konkretna predizborna obećanja u vidu zaštite dejtonskih granica, očuvanja institucionalnog okvira, nepriznavanja odluka visokog predstavnika, kaže Miščević. Kontradikcija te kampanje je, kaže, u zalaganju za izvorni Dejton, bez uvažavanje njegove originalne postavke Aneksa X koji definiše rad Visokog predstavnika. No, to je samo dio narartiva koji se i dosad koristio: da se održi stabilnost, jedinstvo, interesi RS, bez dodatnih prenosa nadležnosti, kaže naša sagovornica. O ekonomskom osnaživanju i programu, međutim, nije bilo riječi. Kao ni o programu zapošljavanja, socijalnim programima, poboljšanju zdravstvenog sistema, kaže.
“Pred izborni dan, tačnije 30. Septembra, bio je pominjan i Dugoročni ekonomski program do 2030. godine od strane SNSD-a koji bi predviđao pokretanje investicija od 8 milijardi KM, a najavljeni projekti bi bili raspoređeni u energetiku, infrastrukturu i privredu. Ovo ipak ne možemo da okarakterišemo ni kao izravni dio njihovog partijskog programa, s obzirom na to kada su ovo predstavili”, priča naša sagovornica.
Mladi ponovo nisu bili tema — osim kada spakuju kofere
Tokom kampanje koju je realizovala Oštra nula, aktivistkinje i aktivisti razgovarali su s ljudima u 12 opština i gradova Bosne i Hercegovine. Kod građana i građanki je vladalo nepovjerenje, apatija, umor, prezasićenost političkim partijama, budući da pojedini građani misle da će u skorijoj budućnosti biti više političkih partija nego stanovnika u BiH, kaže Miščević.
“Mladi se nijednom riječju nisu spomenuli, ni programi koji bi im pogodavali da ipak odluče da ostanu da žive ovdje. Za vrijeme obilaska manjih lokalnih zajednica, kao što su Derventa, Srbac, Čelinac, Gradiška, Novi Grad, Sanski Most, mladi su naglašavali da nedostaje koncepata namijenjenih isključivo njima, omladinskih centara, teretana na otvorenom, kino sala, edukativnih programa koji bi im bili zanimljivi”, priča ona.
Građani traže doktora, posao i normalan život. Politika im nudi velike teme
Stariji ljudi ozlojeđeni su na kompletan zdravstveni sistem, redove čekanja koji vrlo lako mogu da postanu redovi smrti. Oni kažu da kod specijaliste za pregled u prosjeku čekaju između dva i tri mjeseca, a to u većini gradova znači i odlazak u veći centar.
“U većini od dvanaest lokalnih zajednica koje smo obišli isticao se sunovrat privrede i propast fabričkih postrojenja. Ostaju obrisi nekadašnjih razvijenih preduzeća, a i oni su otišli u prošlost.
Oni mladi koje smo zatekli tamo opštinama i gradovima žele čim prije da napuste BiH. Kažu da im je ovdje sve besperspektivno i nesigurno. Tako razmišljaju i oni srednjih godina, koji su ostvarili porodice, jer im plate ne mogu pokriti ni potrošačku korpu i komunalije”, kaže Miščević.
Dodik i Čović najbolje koriste politički okvir u kojem djeluju
Apsolutni pobjednici izbora su Milorad Dodik i Dragan Čović, odnosno Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), smatra Ljevak Bajramović. U izborne pobjednike, ipak, ne ubraja Stranku demokratske akcije koja je osvojila veći broj glasova od dosad vladajuće “Trojke”, jer po istom mehanizmu već na lokalnim izborima može doći do biračkog ukora nove-stare vlasti.
“SNSD-u i HDZ-u BiH će ova igra ići sve dok se njihovi politički protivnici ne obuju u jednoj pameti i prestanu se pretvarati kako je moguće da od hrvatske i srpske politike naprave svebosansku, građansku, proevrospku. Opet, zalagati se za nešto što bi bilo suprotno postojećim principima u RS-u suprotno je svemu na čemu je Republika Srpska nastala. To što je drugačiju retoriku Milorad Dodik imao u ‘prelaznom periodu’, krajem devedesetih, to se ‘ne pika’. Ili je do onih koji su podržali njegovo ustoličenje, ali ga nisu držali za riječ”, kaže Ljevak Bajramović, govoreći o izbornom programu SNSD-a.
Dodik zna kome govori. Znaju li njegovi protivnici?
Milorad Dodik ne duguje rezultat SNSD-a samo ucijenjenim, umornim ili nedovoljno informisanim biračima u RS-u, osuđenim na rubnim područjima mahom na RTRS koji izravno prenosi o najboljem životu u svim svjetovima, nego i onima koji u nedostatku političke vizije i vlastitih partijskih programa, predizborni i ukupni politički život temelje na širenju straha od Milorada Dodika, kaže naša sagovornica.
“Kada nakon aktuelnih izbornih rezultata Milorad Dodik uzme mikrofon i zapjeva ‘Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine’, on tačno zna kome se obraća i šta tim nastupom postiže. Dodik besprijekorno komunicira sa svojom ciljnom grupom, jer on svoje političke poteze temelji na znanju o narodu koji za njega glasa. Oni što se mjesec dana tokom kampanje po ulici manekenišu sa cekerima, oni ne znaju ni gdje žive, a kamoli kome se obraćaju. Sve ovo ne znači da podržavam takve izbore, ali i Dodiku i Čoviću savršeno pristaje dejtonska košulja. Ovi što više pažnje posvećuju vlastitom modnom izričaju mogli bi da se bolje posvete dejtonskom kroju čiji će nas okovratnik sve ugušiti”, zaključuje naša sagovornica.