Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini još jednom je otvorila pitanje granice između javnog interesa i političke promocije. U mjesecima uoči Opštih izbora 2026. godine zabilježeni su brojni primjeri jednokratnih davanja, javnih radova, otvaranja infrastrukture i drugih aktivnosti koje su se odvijale u periodu pred izbore.
Transparency International BiH evidentirao je više od 2.850 potencijalnih zloupotreba javnih resursa tokom predizbornog perioda, dok je vrijednost javnih radova koji su otvoreni ili započeti u tom periodu premašila 745 miliona KM.
Istovremeno, na različite oblike jednokratnih davanja građanima potrošeno je oko 78 miliona KM, prema monitoringu TI BiH. Najveći dio odnosio se na Republiku Srpsku, gdje je, prema podacima koje je objavio TI BiH, izdvojeno oko 57 miliona KM, uglavnom za penzionere, učenike i studente.
Pitanje koje se nakon svega nameće jeste – da li postojeće kazne zaista odvraćaju političke aktere od korištenja javnih resursa u predizborne svrhe?
Od asfaltiranja do jednokratnih davanja
U predizbornom periodu građani su mogli svjedočiti brojnim otvaranjima, asfaltiranjima i predstavljanju infrastrukturnih projekata.
Prema podacima TI BiH, oko 70 odsto evidentiranih slučajeva koji se odnose na zloupotrebu javnog novca povezano je sa javnim radovima i infrastrukturnim projektima.
Istovremeno, različita jednokratna davanja postala su jedan od prepoznatljivih elemenata predizborne politike.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH kaže da su među najčešćim pojavama bile upravo zloupotrebe javnih resursa, javni radovi i njihovo političko promovisanje, kao i jednokratna i nenovčana davanja.
„Najčešći slučajevi su zloupotreba resursa, od toga dominantno javni radovi, asfaltiranja i promovisanja toga na profilima političkih stranaka. Druga najčešća pojava su jednokratna davanja pred izbore“, rekao je Traljić za Radio Slobodna Evropa.
Iz TI BiH upozoravaju da se takvim praksama javni novac može koristiti na način koji političkim akterima donosi vidljivost i potencijalnu izbornu korist.
CIK kažnjava, ali pitanje je da li kazne imaju efekta
Centralna izborna komisija BiH izricala je novčane kazne zbog kršenja izbornih pravila. Prema podacima objavljenim 22. septembra, političke stranke i kandidati bili su kažnjeni sa ukupno oko 750.000 KM.
Međutim, TI BiH upozorava da se brojni slučajevi zloupotrebe javnih resursa ne završavaju sankcijama.
Organizacija je još u avgustu saopštila da je CIK promijenio pristup u odnosu na ranije izborne cikluse i da se, prema njihovoj ocjeni, sve manje sankcionišu neke od najčešće uočenih zloupotreba.
Traljić smatra da same novčane kazne ne stvaraju dovoljan odvraćajući efekat.
„Mi ne vidimo da to odvraća stranke od kršenja izbornog zakona jer oni će naći način da ove sankcije plate našim sredstvima“, rekao je Traljić.
Istovremeno, CIK je ranije podsjetio da Izborni zakon BiH zabranjuje korištenje javnih sredstava i resursa za potrebe izborne kampanje ili ostvarivanje političke koristi.
Ono što se nekada radilo na dan izbora, sada se radi mjesecima ranije?
Politička analitičarka Tanja Topić ocijenila je da su se određene aktivnosti koje su ranije bile povezivane sa samim izbornim danom sada pomjerile u raniji period.
„Naravno da su svi oni koji su do sada koristili taj prostor na izbornom danu za malverzacije i izborne krađe nastojali to nadomjestiti, tako da su mnoge stvari završene zapravo prije samog izbornog dana“, rekla je Topić.
Sličnu zabrinutost zbog korištenja javnih resursa u političke svrhe godinama izražavaju i međunarodni posmatrači.
U izvještaju ODIHR-a nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske navedeno je da povećanje socijalnih naknada samo po sebi ne predstavlja nužno kršenje zakona, ali može zamagliti granicu između države i političke stranke i pružiti vladajućoj stranci neprimjerenu izbornu prednost.
To je upravo jedna od ključnih dilema predizborne politike u BiH: nije svako javno ulaganje ili socijalna mjera nezakonita, ali način, vrijeme, politička promocija i povezivanje tih aktivnosti sa kandidatima mogu otvoriti pitanje zloupotrebe javnih resursa.
„Političari zaboravljaju ko puni budžete“
Ekspert za provođenje izbora Vehid Šehić upozorava na još jedan problem – način na koji političari predstavljaju ono što je finansirano javnim novcem.
Prema njegovom mišljenju, građanima se projekti i davanja često predstavljaju kao rezultat rada pojedinaca ili političkih stranaka, iako novac dolazi iz javnih budžeta.
„Ali zaboravljaju da sve to što su uradili su uradili zahvaljujući građanima jer su oni nosioci suvereniteta i oni plaćaju poreze i pune budžete na svim nivoima“, rekao je Šehić.
On upozorava i na dugoročne posljedice prekomjernog zapošljavanja i izvlačenja novca iz javnih preduzeća, navodeći da se i u ovogodišnjem predizbornom periodu nastavila praksa zapošljavanja po stranačkim linijama.
Istovremeno, podaci monitoringa pokazuju da problem nije ograničen samo na jednu instituciju, stranku ili nivo vlasti. TI BiH je tokom kampanje evidentirao zloupotrebe javnih resursa širom zemlje.
Milioni se mogu potrošiti, ali povjerenje se teško vraća
Novac koji se u izbornoj godini troši na javne radove, jednokratne pomoći i različite oblike javne potrošnje sam po sebi nije dokaz da je neko kupovao glasove.
Ali kada se takve aktivnosti intenziviraju neposredno pred izbore, kada ih prate stranački funkcioneri ili kandidati i kada se javni projekti koriste za političku promociju, otvara se ozbiljno pitanje granice između javne funkcije i izborne kampanje.
Zbog toga problem nije samo u visini izrečenih kazni.
Ključno pitanje je da li su postojeći mehanizmi dovoljno snažni da spriječe političke aktere da javne resurse koriste na način koji im može donijeti izbornu korist.
A ovogodišnji podaci pokazuju da je taj problem i dalje veoma izražen: više od 2.850 potencijalnih zloupotreba javnih resursa i stotine miliona maraka vrijednih javnih radova u predizbornom periodu ostavljaju pitanje odgovornosti otvorenim i nakon što su glasačke kutije zatvorene.