Podatak da je na ovogodišnje opšte izbore u Bosni i Hercegovini izašlo svega 41,48 posto registrovanih birača jedan je od najupadljivijih pokazatelja izbornog ciklusa 2026. godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na biralištima je verifikovano 1.414.007 birača od ukupno 3.408.517 registrovanih. Na redovnim biračkim mjestima izlaznost je iznosila 42,79 posto.
U odnosu na opšte izbore 2022. godine, kada je izlaznost iznosila 51,45 posto, riječ je o padu od gotovo 10 procentnih poena. Na birališta je ove godine izašlo oko 319.000 ljudi manje nego prije četiri godine.
Ako se konačnim rezultatima pridodaju glasovi ostvareni putem pošte i drugih posebnih kategorija birača, ukupna brojka može biti nešto viša, ali teško da će promijeniti osnovnu sliku – izlaznost je na istorijski niskom nivou.
Od 83 posto do 41 posto: dramatičan pad za tri decenije
Poređenje sa prvim poslijeratnim izborima pokazuje koliko se odnos građana prema glasanju promijenio.
Na izborima 1996. godine, prvim opštim izborima nakon rata, glasalo je 2.509.915 od 3.033.921 registrovanog birača, odnosno čak 83 posto. To je do danas ostao jedan od najviših nivoa izlaznosti u izbornoj istoriji BiH.
Od tada je uslijedio dugoročan pad.
| Godina | Izlaznost |
|---|---|
| 1996. | 83,00% |
| 1998. | 74,00% |
| 2002. | 55,50% |
| 2006. | 55,31% |
| 2010. | 56,52% |
| 2014. | 54,47% |
| 2018. | 54,02% |
| 2022. | 51,45% |
| 2026. | 41,48% |
Podaci CIK-a pokazuju da je izlaznost sa 83 posto 1996. godine pala na 41,48 posto 2026. godine – praktično na polovinu nivoa s prvih poslijeratnih izbora.
Posebno je zanimljiv period od 2012. godine. Tada je izlaznost bila 56,51 posto, da bi na narednim ciklusima nastavila postepeno padati. CIK je za 2014. zabilježio 54,47 posto, a za 2018. 54,02 posto.
Na izborima 2022. godine uslijedio je dodatni pad na 51,45 posto, a sada je prvi put zabilježen nivo od svega nešto više od 40 posto.
Šta se krije iza pada izlaznosti?
Sama izlaznost ne može biti direktan dokaz da građani napuštaju zemlju, ali je teško zanemariti činjenicu da se pad odziva odvija paralelno sa dugotrajnim demografskim promjenama i iseljavanjem stanovništva.
Poseban problem predstavlja struktura biračkog spiska.
Na ovogodišnjim izborima registrovano je više od 3,4 miliona birača, dok je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH živjelo oko 3,5 miliona stanovnika. Istovremeno, veliki broj državljana BiH živi u inostranstvu, ali i dalje zadržava državljanstvo i biračko pravo.
Zbog toga broj registrovanih birača ne treba automatski poistovjećivati sa brojem ljudi koji danas fizički žive u BiH.
Drugim riječima, kada se 41,48 posto računa od ukupnog broja registrovanih birača, u toj osnovi nalaze se i ljudi koji godinama žive van zemlje.
Tehnologija može spriječiti dio prevara, ali ne može vratiti birače
Ovogodišnji izbori bili su prvi veliki test novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju i druge mjere usmjerene na sprečavanje izbornih nepravilnosti.
Takve tehnologije mogu otežati pojedine vrste zloupotreba – poput glasanja u ime druge osobe ili višestrukog glasanja – ali same po sebi ne mogu objasniti višemilionski birački spisak niti dramatičan pad izlaznosti.
Ako se pretpostavi da su ranije nepravilnosti mogle uticati na dio rezultata, teško je njima objasniti razliku između 51,45 posto izlaznosti 2022. i 41,48 posto četiri godine kasnije.
Pad je jednostavno prevelik.
Najveći problem nije samo izlaznost – već povjerenje
Prvih godina nakon rata građani su na izbore izlazili u ogromnom broju. To je bilo vrijeme snažne političke mobilizacije, ali i očekivanja da će izbori odrediti pravac države nakon završetka rata.
Kasnije je došlo do zamora birača, političkih razočaranja i sve izraženijeg nepovjerenja prema institucijama i političkim partijama.
Danas se tome pridružuje i činjenica da veliki broj građana živi van BiH.
Zbog toga se istorijski niska izlaznost može posmatrati iz više uglova: kao posljedica političke apatije, nepovjerenja u institucije, slabije mobilizacije birača, ali i demografskih promjena koje su tokom posljednjih decenija izmijenile biračko tijelo.
Jedno je, međutim, jasno.
Od 1996. godine do danas udio registrovanih birača koji izlaze na izbore pao je sa 83 na oko 41 posto. To nije samo statistička promjena između dva izborna ciklusa, već trend koji traje decenijama.
A ukoliko se ovakav trend nastavi, pitanje budućih izbora neće biti samo ko će pobijediti, već i koliko građana će uopšte izaći da odlučuje o tome ko će upravljati zemljom.