Evropska komisija usvojila je 6. oktobra u Strazburu paket mjera za pripremu Evropske unije za buduća proširenja, otvarajući pitanje kako bi Unija trebalo da funkcioniše kada dobije veći broj članica.
Paket se odnosi na četiri ključne oblasti – upravljanje EU, politike Unije, budžet i zaštitu evropskih vrijednosti i vladavine prava. Komisija ocjenjuje da EU može da primi veći broj članica u okviru postojećeg ugovornog okvira i budućih pristupnih ugovora, ali istovremeno predlaže niz prilagođavanja.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen proširenje je nazvala „geopolitičkim imperativom“.
„Dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi“, poručila je fon der Lajen.
Kvalifikovana većina i u pristupnim pregovorima
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na način odlučivanja.
Komisija predlaže korištenje kvalifikovane većine za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međufazne odluke u pristupnim pregovorima. Cilj je, prema Komisiji, da se proces učini dinamičnijim i da pojedinačna država ne može blokirati određenu fazu pregovora.
Brisel istovremeno želi da snažnije koristi postojeće takozvane passerelle klauzule, koje omogućavaju prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu u određenim oblastima.
Komisija navodi da bi se to moglo primjenjivati, između ostalog, na sankcije, borbu protiv poreskih prevara i fiskalne mjere u energetskoj politici.
Predloženo je i razmatranje efikasnijeg načina vođenja postupaka iz člana 7 Ugovora o Evropskoj uniji, dok bi godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava ostali osnovni instrumenti praćenja.
Kandidati bi mogli dobijati dio članstva prije punog članstva
Jedna od zanimljivijih novina jeste jačanje postepene integracije.
To znači da bi zemlje kandidati, ako ispune potrebne uslove, mogle biti ranije uključene u pojedine politike i programe EU, bez čekanja na formalno članstvo.
Komisija će mapirati postojeće instrumente i tražiti mogućnosti za produbljivanje integracije u strateškim oblastima kao što su energetika, transport, digitalni sektor i odbrana. Učešće bi ostalo uslovljeno napretkom, bilo bi reverzibilno i zavisilo od spremnosti kandidata u konkretnoj oblasti.
Brisel planira i godišnje dijaloge sa zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, kako bi se pratilo šta je urađeno, gdje postoji prostor za dodatnu integraciju i koje prepreke još nisu uklonjene.
Takav model bi kandidatima mogao omogućiti da prije punopravnog članstva počnu koristiti dio prednosti evropske integracije, ali istovremeno znači da bi morali dokazivati spremnost i u pojedinačnim sektorima.
Brisel želi jače mehanizme protiv nazadovanja
Posebno važan dio paketa odnosi se na zemlje koje jednom postanu članice EU, ali nakon toga počnu da odstupaju od obaveza koje su preuzele tokom pristupnih pregovora.
Komisija predlaže jače zaštitne mehanizme u budućim pristupnim ugovorima.
Postojeće sektorske zaštitne mjere, koje se odnose na ekonomiju, unutrašnje tržište i pravosuđe i unutrašnje poslove, bile bi ojačane, a period u kojem se mogu aktivirati bio bi značajno produžen i nakon pristupanja.
Predložena je i potpuno nova institucionalna zaštitna mjera za slučajeve ozbiljnog kršenja vrijednosti iz člana 2 Ugovora o EU i principa lojalne saradnje.
U najtežim slučajevima među mogućim mjerama bilo bi i suspendovanje prava glasa u Savjetu EU.
Komisija navodi da bi zaštitne mjere trebalo da budu privremene, ciljane, reverzibilne i podložne redovnom preispitivanju.
Mogući prelazni periodi i nakon ulaska u EU
Novi pristup predviđa i mogućnost korištenja prelaznih aranžmana u pojedinim oblastima.
Oni bi mogli obuhvatiti slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima EU.
Komisija predlaže i mogućnost da nova članica na ograničen period preuzme obavezu da ne blokira buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.
Time se pokušava izbjeći scenario u kojem bi bilateralni problem između dvije države mogao zaustaviti širi proces proširenja Evropske unije.
Šta ovo znači za zemlje Zapadnog Balkana?
Novi paket ne mijenja osnovno pravilo da je članstvo zasnovano na zaslugama i napretku u reformama. Komisija izričito naglašava da će napredovanje i dalje zavisiti od rezultata pojedinačnih zemalja kandidata.
Istovremeno, Brisel želi da proces učini fleksibilnijim tako što bi zemlje koje napreduju mogle ranije da se integrišu u određene politike EU.
U okviru paketa za 2026. godinu Komisija je najavila i indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da te zemlje zadrže dinamiku reformi.
Za ostale zemlje kandidate poruka je dvostruka: vrata za članstvo ostaju otvorena, ali će se istovremeno tražiti veća spremnost i kandidata i same EU.
Može li EU sa više od 30 članica funkcionisati po starim pravilima?
Upravo to je suština današnje odluke Evropske komisije.
Brisel smatra da veća Evropska unija ne mora automatski značiti i promjenu evropskih ugovora, jer se značajan dio potrebnih prilagođavanja može napraviti korištenjem postojećih mehanizama. Istovremeno, Komisija želi da postojeće mogućnosti koristi ambicioznije.
Paket će sada biti dio šire strateške rasprave država članica o proširenju i reformama, uključujući razgovore na Evropskom savjetu u oktobru.
Time se pitanje proširenja sve više pretvara u dvostruki proces: zemlje kandidati moraju nastaviti reforme kako bi bile spremne za članstvo, dok se EU istovremeno priprema da promijeni način na koji funkcioniše kada joj se priključe nove članice.