Lijepim i sunčanim danima uskoro dolazi kraj. Pred nama je period ozbiljnijih meteoroloških promjena koje će zahtijevati pripremu grejnih tijela i topliju garderobu, upozorava meteorolog Ivan Ristić.
Meteorolog Ivan Ristić detaljno je analizirao kakvo nas vrijeme očekuje tokom oktobra, kada nam stiže prvobitno zahlađenje i kako će globalni fenomen El Ninjo, koji neviđeno jača, uticati na predstojeću zimu u Evropi i regionu.
Naredni dani u oktobru: Do kada uživamo u Miholjskom ljetu?
Sunčano i prijatno vrijeme pratiće nas još nepunih deset dana, ali se kalendarski preokret već nazire. Ristić napominje da nam početak mjeseca donosi stabilne vremenske prilike u kojima ćemo uživati do samog praznika.
„Miholjsko ljeto koje je počelo prije par dana najvjerovatnije će potrajati do kalendarskog Miholjdana, do 12. oktobra. Tako da imamo još desetak dana priliku da uživamo u toplijim danima”, kaže Ristić.
Kada stiže pravo zahlađenje i početak grejne sezone?
Nakon 12. oktobra slijedi nagli pad temperature i priliv osjetno hladnijeg vazduha sa sjevera Evrope. Vremenske prilike znatno će se promijeniti sredinom mjeseca, što će direktno uticati na potrebu za pokretanjem grijanja.
Preko noći je već sada postalo dosta hladno, zbog čega se stanovi i životni prostor ubrzano hlade.
„Sredinom oktobra očekujem jače zahlađenje. Dolazi vazduh sa sjevera i biće između 10 i 15 stepeni. Mislim da ćemo već od 15. oktobra morati da uključujemo grijna tijela i da počinje sezona grijanja”, poručuje Ristić.
Rekordne anomalije u okeanu: Fenomen kakav nije zabilježen više od vijeka
Globalni klimatski poremećaji na Pacifiku dostižu razmjere kakve nisu zabilježene više od jednog vijeka. Objašnjavajući uticaj El Ninja, Ristić navodi da ovaj fenomen stvara ogromna odstupanja u temperaturi vode.
„Prema istraživanjima, trenutne temperature na istočnom Pacifiku su na putu da budu 4 stepena iznad prosjeka. Temperatura i dalje raste — ogromna količina vrele vode koja je 10 stepeni toplija nego što je normalno nalazi se na 100 do 200 metara ispod površine mora i i dalje pristiže ka površini”, objašnjava meteorolog.
Ove ogromne količine tople vode direktno utiču na atmosfersku cirkulaciju širom planete, stvarajući nesvakidašnje meteorološke pojave.
„Ovo ima za efekat da su uragani uglavnom svi na Pacifiku, dok ih na Atlantiku nema. To se nije desilo čak 112 godina, odnosno još od 1914. godine”, ističe Ristić.
Kakva nas zima čeka: Dosta hladniji dani i snijeg u Evropi
Sve meteorološke procjene ukazuju na to da nam predstoji znatno oštrija zima u odnosu na prethodnu. Na osnovu svih klimatskih parametara, očekuju se nizak pad temperature i snježne padavine.
„Prema sadašnjim procjenama, velike su šanse da bude dosta hladnija zima u Evropi. Prošla zima je bila sušna, ali kako je krenulo, ove godine imaćemo snijeg”, zaključuje Ristić.