Umjesto direktnog sučeljavanja programa, stavova i argumenata, dio predizbornih debata na javnim servisima u BiH ovih dana ostaje bez jednog ili više kandidata. Tako su birači umjesto političkog duela dobijali prazne stolice, dok kandidati istovremeno vode kampanju na tribinama, skupovima i društvenim mrežama.
Predizborna kampanja ulazi u završnicu, a građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine svakodnevno slušaju obećanja kandidata, gledaju promotivne snimke i prate njihove skupove.
Međutim, kada dođe vrijeme za direktno suočavanje pred televizijskim kamerama, slika je drugačija, prenose Nezavisne
Na RTRS-u je trebalo da dođe do direktnog duela kandidata za predsjednika Republike Srpske Save Minića i Branka Blanuše. Minić je prihvatio poziv, dok je iz SDS-a saopšteno da Blanuša zbog ranije planiranih obaveza neće moći da učestvuje. RTRS je potom objavio da je Blanuša drugi put odbio poziv na duel.
Slične situacije zabilježene su i u debatama na BHT1, gdje su pojedini kandidati izostali, pa su gledaoci umjesto direktnog sučeljavanja dobili emisije sa manjim brojem učesnika.
KADA UMJESTO KANDIDATA OSTANE PRAZNA STOLICA
RTRS je 21. septembra ponovo pozvao Minića i Blanušu na direktno sučeljavanje, zakazano za 23. septembar.
Iz SDS-a je tada navedeno da je kalendar kampanje Branka Blanuše ranije detaljno isplaniran i da razgovori sa građanima ostaju njegov prioritet. Minić je potvrdio učešće.
Do duela na kraju nije došlo.
Minić je emisiju iskoristio da komentariše Blanušino odsustvo, tvrdeći da je kandidat SDS-a time „pobjegao od naroda“. To je politička ocjena kandidata SNSD-a, a ne činjenica o razlozima Blanušinog nedolaska.
Sam događaj, međutim, otvorio je šire pitanje: šta birač dobija kada jedan kandidat prihvati debatu, a drugi ne?
Jer televizijski duel nije isto što i stranački skup, unaprijed pripremljen govor ili objava na društvenim mrežama.
MITROVIĆ: „KANDIDATI VIŠE BJEŽE OD SEBE NEGO OD PROTIVNIKA“
Dugogodišnja TV novinarka Snežana Mitrović smatra da je upravo neposredna debata jedan od rijetkih formata u kojem kandidat ne može u potpunosti kontrolisati komunikaciju.
„Kandidati više bježe od sebe nego od protivnika“, kaže Mitrovićeva, ocjenjujući da bi se u razgovoru sa iskusnim novinarima i u direktnom sučeljavanju pokazalo koliko zaista poznaju teme o kojima govore.
Prema njenom mišljenju, društvene mreže omogućavaju političarima da pažljivo biraju poruke, kadar i način na koji će predstaviti sebe.
„Kada bi bilo više debata, kandidati bi pokazali svoje pravo lice“, navodi Mitrovićeva za „Nezavisne novine“.
Ona smatra da mediji imaju kapacitet da organizuju kvalitetne debate, ali da političari nisu uvijek spremni da prihvate format u kojem ne mogu unaprijed kontrolisati sva pitanja i odgovore.
MILIĆ: PRAVILA MORAJU BITI JASNA PRIJE DEBATE
Savjetnica za komunikaciju Marija Milić smatra da odgovornost ne može biti samo na kandidatima.
Prema njenim riječima, prije ozbiljnog televizijskog sučeljavanja mora biti jasno definisano na šta kandidati dolaze.
To podrazumijeva format emisije, teme, trajanje, pravila replike, način postavljanja pitanja i termin.
„Kandidat treba da dobije pravila i datum dovoljno unaprijed. Kad ih prihvati – onda je dogovor završen. Ako nakon toga ne dođe u emisiju, sasvim je legitimno pitati zašto“, navodi Milićeva.
Istovremeno, upozorava da se ne može svako odbijanje debate automatski tumačiti kao bježanje od protivnika.
Ako pravila nisu unaprijed usaglašena, dodaje, naknadne optužbe o tome ko je „pobjegao“, ko je „kukavica“ ili da li je neki medij nekome postavio zamku mogu više ličiti na nastavak političke kampanje nego na raspravu o samoj debati.
DRUŠTVENE MREŽE OMOGUĆAVAJU KONTROLISANU PORUKU
Kandidati danas imaju brojne mogućnosti da direktno komuniciraju sa biračima.
Stranački skupovi, konferencije, Facebook, Instagram, TikTok i drugi kanali omogućavaju im da sami biraju temu, sagovornike, kadar i konačnu verziju poruke.
Ali upravo zbog toga, smatra Milićeva, televizijska debata ima drugačiju vrijednost.
„U duelu gubite veliki dio kontrole“, navodi ona.
Protivnički kandidat može postaviti pitanje na koje nije bilo moguće unaprijed pripremiti odgovor, a novinar može insistirati na dodatnom objašnjenju.
Zato, prema njenim riječima, deset kratkih snimaka sa društvenih mreža ne mogu nužno biraču pružiti ono što može jedan kvalitetan razgovor u kojem svi kandidati odgovaraju na ista pitanja.
I NA BHRT-U BILO PRAZNIH MJESTA
Problem nije zabilježen samo na RTRS-u.
Na BHT1 je 22. septembra održana debata kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na kojoj je učestvovao samo Semir Efendić. Prema izvještajima o emisiji, pozvani su bili i Denis Bećirović, Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić. Bećirović je kao razlog izostanka naveo obaveze u vezi sa zasjedanjem Generalne skupštine UN-a, dok su Izetbegović i Radončić takođe izostali.
Takve situacije ponovo otvaraju pitanje odnosa kandidata prema televizijskim debatama i biračima koji žele da njihove stavove čuju direktno, u istom prostoru i pod istim pravilima.
BIRAČIMA OSTaje DA TRAŽE ODGOVORE
Predizborna kampanja nudi brojne načine za obraćanje javnosti, ali direktna debata ostaje jedan od rijetkih formata u kojem kandidati istovremeno odgovaraju na pitanja novinara i reaguju na argumente političkih protivnika.
Kako kaže Milićeva, cilj dobre debate ne bi trebalo da bude proglašavanje pobjednika, već da birač nakon emisije zna više nego prije nje.
A kada jednog kandidata nema, birač ostaje bez mogućnosti da u istom trenutku čuje dvije strane, postavi sebi ista pitanja i sam uporedi odgovore.
Do izbora 4. oktobra ostalo je još malo vremena, a građanima ostaje da kroz skupove, programe, intervjue, debate i druge javno dostupne informacije sami procijene ponude kandidata.