Psovke, ismijavanje, fizički sukobi, seksualno uznemiravanje i digitalno nasilje sve su prisutniji među učenicima, dok stručnjaci upozoravaju da se problem mora rješavati prije nego što dođe do incidenta.
Vršnjačko nasilje postaje sve ozbiljniji problem u školama, a situacija u Tuzli pokazuje koliko brzo pojedinačni incidenti mogu prerasti u obrazac ponašanja. Samo u jednoj tuzlanskoj školi policija je tokom ovog mjeseca pozvana tri puta, dok učenici, roditelji i nastavnici traže efikasnije načine prevencije.
Omladinski resursni centar Tuzla pokrenuo je inicijativu „Nasilje nije rješenje“, čiji je cilj rad sa učenicima, roditeljima i školama kako bi se nasilje prepoznalo i spriječilo prije nego što dođe do sukoba, prenosi N1
Od vrijeđanja i ismijavanja do fizičkih sukoba
Nasilje među učenicima danas se ne svodi samo na fizički obračun. Psovke, ismijavanje, ogovaranje, fizičko i seksualno uznemiravanje, ali i digitalno maltretiranje postali su oblici ponašanja sa kojima se škole sve češće suočavaju.
Učenici ističu da je važno reagovati na vrijeme i obratiti se odrasloj osobi, umjesto pokušavati uzvratiti nasiljem.
„Što se tiče nasilja, kada vas neko maltretira ili tako nešto, trebate se obratiti starijoj osobi, pedagogu, nastavniku ili razredniku jer oni to trebaju riješiti, a ne vi, kako ne bi došlo do nekog sukoba ili ozljeda“, rekla je učenica Vanesa Omerović.
Njen školski drug Emir Pezić poručuje da učenici treba da prijave nasilje nastavniku ili razredniku kada ga primijete.
Škola, roditelji i institucije moraju djelovati zajedno
Škole imaju protokole za postupanje u slučajevima nasilja među učenicima, ali stručnjaci upozoravaju da sama reakcija nakon incidenta nije dovoljna.
Pedagoginja OŠ „Simin Han“ u Tuzli Alma Ibišević smatra da je prevencija ključna.
„Kada dođe do nasilja, kasno je. Mi trebamo raditi, učiti djecu da poštuju jedni druge, da šire prijateljstvo i ljubav, da se baziramo na te pozitivne vrijednosti“, navela je Ibišević.
Direktor škole Senad Osmanović rekao je da su nadležne institucije preduzele određene mjere, ali da škole same ne mogu riješiti problem.
„Mi nismo svemoćni. Međutim, dajemo sve od sebe da se to ne dešava“, istakao je Osmanović.
Cilj je spriječiti nasilje prije nego što se dogodi
Iz Omladinskog resursnog centra Tuzla upozoravaju da se postojeći pravilnici uglavnom aktiviraju kada se nasilje već dogodi. Zbog toga žele da se veća pažnja posveti prevenciji i jasnim procedurama za rano prepoznavanje problema.
„Naš cilj je da probamo doći do toga da spriječimo da se situacije dogode, da oni usvoje pravilnike prema kojima će znati na šta da reaguju, kako da reaguju i da spriječimo nasilje u školama“, rekla je Mirela Biković Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.
Stručnjaci posebno ističu značaj razvoja komunikacijskih i socijalnih vještina kod djece, jer one mogu pomoći učenicima da probleme rješavaju razgovorom umjesto sukobom.
„Više nije samo uvreda ili odgurivanje“
Učenici navode da pritisak vršnjaka često dolazi i kroz omalovažavanje onih koji se izdvajaju, čak i zbog školskog uspjeha.
„Ako učiš, govori ti: ‘Šta učiš, zašto si luzer’ i tako to“, ispričala je Vanesa Omerović.
S druge strane, učenici kao jedno od rješenja vide međusobnu podršku i komunikaciju.
„Učenici trebaju da se druže, da se slažu, da pomažu jedni drugima. Kada imaš kontrolni iz historije, matematike, bilo čega, uvijek treba da se pomaže, da se priča, razgovara“, poručio je Emir Pezić.
Zvanični objedinjeni podaci o svim slučajevima vršnjačkog nasilja u školama u BiH nisu lako dostupni, što otežava sagledavanje ukupnih razmjera problema. Prema podacima UNICEF-a koji se navode u prilozima o ovoj temi, značajan broj djece u BiH doživio je neki oblik vršnjačkog nasilja.
Problem, međutim, sve češće uključuje i ozbiljnije oblike nasilja, zbog čega stručnjaci upozoravaju da prevencija, pravovremena reakcija i saradnja škole, roditelja i institucija moraju početi mnogo prije nego što situacija eskalira.