Nova odluka Ankare o proglašenju dva morska parka ponovo je otvorila stare sporove sa Atinom. Područja obuhvaćena turskim dekretima prostiru se i izvan turskih teritorijalnih voda, dok Grčka tvrdi da zadiru u njena prava na moru. Istovremeno, obje zemlje nastavljaju da jačaju vojne kapacitete.
Period relativnog smirivanja odnosa između Grčke i Turske ponovo je ozbiljno uzdrman. Nakon nekoliko godina diplomatskog približavanja i pokušaja da se sporovi drže pod kontrolom, Ankara je potezom u vezi sa morskim parkovima ponovo otvorila pitanje granica, pomorskih zona i prava na Egejskom i istočnom Mediteranu.
Turska je 15. avgusta predsjedničkim dekretima proglasila dva „nacionalna morska parka“ – jedan u sjeveroistočnom Egeju, a drugi u istočnom Mediteranu. Prema grčkim vlastima, njihovo područje proteže se i izvan turskih teritorijalnih voda.
Atina je odmah reagovala i poručila da takve odluke ne mogu proizvoditi pravne posljedice na područjima za koja Grčka smatra da potpadaju pod njena suverena prava.
Sporna područja između Limnosa, Samotrakija i Kastelorizoa
Jedan od novih turskih morskih parkova nalazi se u sjeveroistočnom Egeju, u području između grčkih ostrva Limnos i Samotraki.
Drugi se prostire u istočnom Mediteranu, u području južno i istočno od turske obale, koje je povezano sa jednim od najosjetljivijih pitanja grčko-turskog spora – položajem Kastelorizoa, malog grčkog ostrva nedaleko od turske obale.
Grčko Ministarstvo spoljnih poslova ocijenilo je da Ankara jednostranim proglašenjem parkova pokušava da stvori činjenice na terenu i naglasilo da se zaštićena područja ne mogu jednostrano proglašavati na otvorenom moru ili u područjima gdje postoje neriješena prava.
Atina je posebno naglasila da će nastaviti da štiti svoja suverena prava i da će se u tome pozivati na međunarodno pravo.
Od prijateljstva do novih tenzija
Sve ovo dolazi manje od tri godine nakon potpisivanja Atinske deklaracije o prijateljskim odnosima i dobrosusjedstvu, kojom su Ankara i Atina pokušale da otvore novu fazu međusobnih odnosa.
Čak su i ove godine dvije zemlje ponovile opredjeljenje za nastavak dijaloga.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i grčki premijer Kirijakos Micotakis sastali su se u Ankari u februaru 2026. godine, kada su potvrdili spremnost da smanjuju izvore tenzija, održavaju komunikacione kanale i razvijaju ekonomsku saradnju.
Međutim, pitanje pomorskih granica nikada nije bilo riješeno.
Sporovi uključuju teritorijalne vode, kontinentalni pojas, potencijalne ekskluzivne ekonomske zone, status pojedinih ostrva i prava na energetske resurse.
Zbog toga je i relativno mirniji period posljednjih godina više predstavljao upravljanje krizom nego konačno rješenje sporova.
„Plava domovina“ ponovo u centru pažnje
U Atini se najnoviji potezi Ankare posmatraju i kroz prizmu turske doktrine „Mavi Vatan“ – „Plava domovina“, koncepta koji predviđa znatno šire tursko prisustvo i prava na moru.
Grčka strana smatra da se pojedini turski zahtjevi prema Egeju i istočnom Mediteranu sve više pokušavaju pretočiti iz političkih stavova u konkretne administrativne i pravne poteze.
Turska, s druge strane, odbacuje grčke interpretacije i insistira na tome da i Atina svojim jednostranim potezima, uključujući proglašenje vlastitih morskih parkova, pokušava da učvrsti pozicije u spornim područjima.
Ankara je još ranije upozorila da u zatvorenim i poluzatvorenim morima, poput Egejskog i Mediterana, treba izbjegavati jednostrane poteze i zagovarala dogovor dvije obalne države.
Atina odgovara velikim ulaganjem u vojsku
Paralelno sa diplomatskim sporom, Grčka posljednjih godina ubrzano modernizuje oružane snage.
Atina nabavlja nove borbene avione, fregate, podmornice i sisteme protivvazdušne odbrane, dok istovremeno produbljuje vojnu saradnju sa Francuskom, SAD i Izraelom.
Posebno je značajan sporazum sa Izraelom vrijedan oko tri milijarde evra, potpisan krajem avgusta, kojim će Grčka dobiti višeslojni sistem protivvazdušne odbrane.
Projekat je dobio naziv „Ahilov štit“, a obuhvata sisteme David's Sling, SPYDER i BARAK MX, kao i radare i novi komandno-kontrolni sistem.
Grčka planira da do 2036. godine uloži oko 28 milijardi evra u širi program modernizacije odbrane, uključujući i nabavku borbenih aviona F-35 i novih fregata.
„Mirne vode“ sve teže održati
Grčki ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis nedavno je poručio da politika „mirnih voda“ nije sama sebi cilj, već sredstvo za ostvarivanje nacionalnih interesa.
Istovremeno, naglasio je da Grčka neće odustati od svojih stavova o pomorskim pravima.
Atina je čak ponovo otvorila mogućnost korištenja međunarodnog prava i Međunarodnog suda pravde za rješavanje pitanja razgraničenja kontinentalnog pojasa i ekskluzivnih ekonomskih zona.
Najnoviji potezi, međutim, pokazuju koliko je krhko grčko-tursko približavanje.
Dvije zemlje su i dalje saveznice u NATO-u, njihovi lideri održavaju direktne kontakte, a trgovinska i druga saradnja raste. Ali ispod površine ostaju neriješena pitanja koja u svakom trenutku mogu ponovo pretvoriti Egejsko more u jedno od najosjetljivijih područja unutar Alijanse.
Za sada ni Atina ni Ankara ne govore o neposrednoj vojnoj krizi. Ipak, kombinacija spornih morskih zona, „Plave domovine“, jačanja vojnih kapaciteta i novih odbrambenih savezništava pokazuje da je period relativnog zatišja ponovo pod velikim pritiskom.