Njemački kancelar Friedrich Merz žestoko je napao AfD u Bundestagu, samo nekoliko dana nakon istorijske pobjede te stranke u Saksoniji-Anhalt. Optužio je krajnju desnicu da pod parolom „remigracije“ zagovara politiku koja bi značila etničko čišćenje, dok je liderka AfD-a Alice Weidel uzvratila da je vrijeme aktuelne vlasti isteklo.
Njemački kancelar Friedrich Merz u srijedu je u Bundestagu otvoreno ušao u sukob sa Alternative für Deutschland (AfD), svega nekoliko dana nakon što je ta stranka ostvarila istorijski rezultat na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhalt.
Merz je posebno napao termin „remigracija“, koji AfD koristi kada govori o povratku ili deportaciji određenih kategorija migranata.
„Pojam ‘remigracija’ nije ništa drugo nego sinonim za etničko čišćenje zasnovano na porijeklu i boji kože“, poručio je Merz za govornicom Bundestaga.
Njegove riječi ispratili su aplauzi poslanika drugih stranaka, dok su poslanici AfD-a protestovali i dobacivali tokom njegovog govora.
Merz: Njemačka ekonomija ne može bez migranata
Kancelar je upozorio da bi masovna politika povratka ljudi koji rade i žive u Njemačkoj imala ozbiljne posljedice po ekonomiju.
Posebno je izdvojio zanatski sektor, zdravstvo, njegu i ugostiteljstvo, koji u velikoj mjeri zavise od radnika migrantskog porijekla.
„Ako ljudi koji rade u Njemačkoj budu morali napustiti zemlju zbog vaše ‘remigracije’, njemački zanatski sektor će propasti. Nijedan starački dom, bolnica niti restoran neće moći ostati otvoreni i izbjeći slom“, rekao je Merz.
Istovremeno je naglasio da njegova vlada ne zagovara potpuno liberalnu migracionu politiku.
„U Njemačkoj još imamo mnogo ljudi koji ne bi trebali imati trajni boravak. U vladajućoj koaliciji postoji saglasnost da moramo deportovati više ljudi“, rekao je kancelar.
Ali je odmah povukao granicu prema AfD-u.
„Mi pažljivo pravimo razliku između onih koji ovdje rade, doprinose našem prosperitetu i dobrodošli su, te onih koji nemaju pravo boravka i moraju napustiti zemlju“, poručio je.
Žestok sukob sa Alice Weidel
Merzov govor uslijedio je nakon što je liderka AfD-a Alice Weidel napala vladajuću koaliciju i poručila da je njeno vrijeme završeno.
Weidel je izbornu pobjedu svoje stranke u Saksoniji-Anhalt predstavila kao dokaz da birači žele radikalnu promjenu kursa.
„Javnost želi promjenu politike i dobiće je“, poručila je Weidel.
Merz joj je odgovorio tvrdnjom da većina birača u toj saveznoj pokrajini ipak nije glasala za AfD.
„Čak 56 posto birača u Saksoniji-Anhalt nije glasalo za vas“, rekao je kancelar, poručujući da AfD neće uspjeti da osvoji većinu na saveznom nivou.
„Bili ste i ostajete destruktivna sila“, rekao je Merz liderki AfD-a.
Merz napao i odnos AfD-a prema Rusiji
Drugi veliki front u sukobu bio je odnos prema Rusiji i ratu u Ukrajini.
Merz je optužio AfD za politiku koja je bliska interesima Moskve i kritikovao protivljenje stranke nastavku njemačke vojne pomoći Ukrajini.
Kancelar je takođe tvrdio da Rusija vodi kampanju sabotaža i dezinformacija protiv Njemačke.
Posebno je pomenuo incident sa dronom na aerodromu u Leipzigu, navodeći da postoje indicije da je napad planiran u Rusiji i bio usmjeren protiv Njemačke. Istovremeno je kritikovao AfD jer, kako tvrdi, nije osudio taj događaj.
AfD osvojio skoro 44 posto, ali nema većinu
Oštar okršaj u Bundestagu uslijedio je nakon političkog zemljotresa u Saksoniji-Anhalt.
AfD je na pokrajinskim izborima osvojio oko 44 posto glasova i 39 od ukupno 83 poslanička mjesta.
Za apsolutnu većinu nedostajala su mu tri mandata.
Rezultat predstavlja istorijski uspjeh krajnje desnice u jednoj njemačkoj pokrajini i snažan udarac CDU-u, koji je pao na oko 17 posto.
Ulrich Siegmund, lider AfD-a u Saksoniji-Anhalt, sada pokušava da pronađe političku podršku za formiranje vlasti, iako je tokom kampanje govorio da neće tražiti funkciju premijera ukoliko stranka ne osvoji apsolutnu većinu.
„Remigracija“ postala centralna tačka sukoba
AfD insistira da pod pojmom „remigracija“ podrazumijeva, između ostalog, povratak ljudi koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.
Stranka odbacuje Merzovu interpretaciju i tvrdi da kancelar namjerno predstavlja njene stavove kao ekstremnije nego što jesu.
Istovremeno, istraživanja i analize političke upotrebe termina ukazuju da je „remigracija“ posljednjih godina postala jedan od ključnih pojmova njemačke radikalne desnice i da se njegovo značenje unutar tog političkog prostora proteže dalje od klasične deportacije osoba bez prava boravka.
Zbog toga je Merz u Bundestagu upravo taj termin pretvorio u centralnu tačku svog napada na AfD.
AfD prvi u nacionalnim anketama
Politički problem za Merza dodatno je što se uspjeh AfD-a ne završava na Saksoniji-Anhalt.
Prema aktuelnim anketama, AfD se na saveznom nivou nalazi na prvom mjestu sa podrškom od oko 28 do 29 posto, dok sadašnja vladajuća kombinacija CDU/CSU i SPD ne bi imala dovoljno podrške za većinu.
Redovni savezni izbori ne očekuju se prije 2029. godine, ali rezultati iz Saksonije-Anhalt i rast AfD-a već sada stvaraju ozbiljan pritisak na Merza i njegovu CDU.
Kancelar zato pokušava istovremeno zaoštriti politiku prema ilegalnim migracijama, zadržati umjerene birače i povući jasnu granicu prema AfD-u.
Sukob u Bundestagu pokazao je koliko je ta granica postala važna: AfD je danas snažniji nego ikada, dok Merz pokušava spriječiti da se njegov izborni uspon iz pokrajina prelije na cijelu Njemačku.