Svijet bi se u narednim mjesecima trebalo da pripremi za ekstremne vrućine, suše i poplave u pojedinim regionima, jer se razvija izuzetno snažan El Niño, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), prenosi agencija dpa.
Temperature okeana u tropskom dijelu Tihog okeana, koje snažno utiču na vremenske prilike širom svijeta, već su neuobičajeno visoke, objavila je ova agencija Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Ženevi.
„Raste nam pred očima do neviđenih razmjera“
„El Niño nam pred očima raste do dosad neviđenih razmjera“, poručio je u saopštenju generalni sekretar UN-a Antonio Guteres.
„Nauka ne ostavlja mjesta sumnji: planeta je uplovila u nepoznate vode, a te se vode ubrzano zagrijavaju“, upozorio je Guteres.
Iako pojedini klimatski stručnjaci već koriste izraz „super El Niño“, Svjetska meteorološka organizacija izbjegava ovaj termin. WMO svoje prognoze o razvoju El Niña zasniva na podacima i proračunima brojnih meteoroloških službi širom svijeta.
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji se javlja u intervalima od dvije do sedam godina. Ne nastaje kao posljedica klimatskih promjena, ali klimatske promjene mogu značajno pojačati njegove posljedice.
„Ušli smo u trku između sve većih rizika i naše spremnosti da nešto preduzmemo i zaštitimo ljude. U toj trci moramo pobijediti“, naglasio je Guteres.
El Niño počinje zagrijavanjem površinskog sloja mora u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika. Prema podacima WMO-a, temperature vode na tom području već su između 2,2 i 2,6 stepeni Celzijusovih više od dugogodišnjeg prosjeka.
Još dramatičnija situacija zabilježena je ispod površine mora. Tokom jula i početkom avgusta, temperature vode na pojedinim mjestima bile su čak više od osam stepeni iznad prosjeka.
Šta El Niño donosi širom svijeta?
Kada se okean zagrije, topao i vlažan vazduh počinje da se podiže, što mijenja pravac globalnih vjetrova i remeti atmosfersku cirkulaciju.
Takve promjene obično donose ozbiljne suše u Australiji, Indoneziji i južnim dijelovima Afrike. Istovremeno, zapadna obala Južne Amerike, istočna Afrika i južni dijelovi Sjedinjenih Američkih Država često se suočavaju sa obilnim padavinama, poplavama i bujicama.
Evropa, prema dosadašnjim iskustvima, uglavnom prolazi sa blažim posljedicama.
Globalne prosječne temperature najčešće dostižu vrhunac oko godinu dana nakon pojave El Niña. Upravo je 2024. godina, koja je zabilježena kao najtoplija godina otkako postoje mjerenja, uslijedila nakon snažnog El Niña.
Prosječna globalna temperatura tada je bila oko 1,6 stepeni Celzijusovih viša u odnosu na predindustrijski period.