Papirni listići ostaju, ali birače očekuju biometrijska identifikacija i skeneri. Dario Jovanović i Damjan Ožegović u BUKA podcastima objašnjavaju šta se mijenja na biračkim mjestima i zašto borba protiv izbornih zloupotreba počinje mnogo prije glasanja.
U Bosni i Hercegovini sutra, 4. septembra, počinje zvanična predizborna kampanja za opšte izbore zakazane za nedjelju, 4. oktobra. Pred građanima je mjesec političkih obećanja i predstavljanja kandidata, ali i potreba da se upoznaju s promjenama u načinu glasanja. Termine kampanje i izbora utvrdila je Centralna izborna komisija BiH.
Kako će izgledati dolazak na biračko mjesto? Šta se označava na listiću? Hoće li skeneri ubrzati rezultate i koliko mogu otežati izborne prevare?
O tim pitanjima u BUKA podcastima govorili su Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“ i Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH. Njihova objašnjenja otvaraju dvije povezane teme: zaštitu glasa na biračkom mjestu i uslove u kojima građani odlučuju kome će taj glas dati.
Glasanje ostaje na papiru
Uvođenje tehnologije ne znači da će građani kandidate birati na računaru ili putem interneta. Ožegović je u razgovoru objasnio da ostaju papirni glasački listići, uz biometrijsku provjeru identiteta i njihovo skeniranje. Od tih promjena očekuje otežavanje glasanja u tuđe ime i naknadnog mijenjanja biračke volje.
Jovanović je dio svog gostovanja posvetio upravo promjenama koje će birači vidjeti: elektronskoj identifikaciji, biometriji, novim listićima i skenerima. Njegova ocjena je da tehnologija može značajno suziti prostor za manipulacije tokom izbornog dana, ali njene mogućnosti imaju granice.
„Tehnologija ne rješava sve probleme“, upozorio je u BUKA podcastu.
Kako izgleda postupak i šta označiti
Prema CIK-ovom priručniku, birač donosi važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu BiH. Slijede provjera dokumenta, otiska prsta i potpisivanje potvrde. Potom dobija listiće, dodatnu kandidatsku listu i zaštitnu fasciklu. Neuspjelo očitavanje otiska ne znači automatski gubitak prava glasa: predviđena je dodatna provjera identiteta.
Listići se popunjavaju u tajnosti, posebnim flomasterom iz kabine:
Za Predsjedništvo BiH, odnosno predsjednika i potpredsjednike RS, ispunjava se kružić ispred jednog kandidata.
Za parlamente i skupštine obavezno se ispunjava kružić ispred jednog političkog subjekta. Uz njega se mogu označiti najviše tri kandidata njegove liste.
Samo označen broj kandidata, bez političkog subjekta, daje nevažeći glas.
Ako se uz jedan politički subjekt označi više od tri njegova kandidata, glas važi za subjekt, ali se glasovi kandidatima ne broje.
Imena kandidata za parlamente i skupštine provjeravaju se na dodatnoj listi, prema brojevima. Nakon glasanja listići se iz zaštitne fascikle pojedinačno uvlače u skener, koji ih povlači u kutiju. Birač prati potvrdu uspješnog skeniranja. Fotografisanje tokom glasanja je zabranjeno. Detalji su dostupni u CIK-ovom priručniku za izbore 2026.
Brži rezultati, uz provjeru ručnim brojanjem
Promjene bi mogle biti naročito vidljive u izbornoj noći. Jovanović je u podcastu procijenio da bi već oko 20 časova moglo biti dovoljno podataka za jasniju sliku izbornih rezultata.
To je njegovo očekivanje, a ne potvrđen termin objave CIK-a. Kako je objasnio, potrebno je da pristignu podaci s dovoljno biračkih mjesta i da se rezultati stabilizuju. Tijesne utrke zahtijevaju dodatni oprez.
Prema podacima koje je naveo iz pilot-projekata, prosječan prenos rezultata trajao je 92,7 sekundi. Ipak, brzina prenosa nije isto što i završetak postupka utvrđivanja rezultata.
Papirni listići brojaće se i ručno, a rezultati porediti s elektronskim. Razlika bi bila razlog za provjeru, a ne sama po sebi dokaz krađe. Upravo mogućnost poređenja Jovanović smatra važnom prednošću sistema: odstupanja se mogu uočiti i ispitati. Jovanovićevo objašnjenje izborne noći.
Šta se događa prije nego što glas stigne do skenera
Ožegović upozorava da otežavanje manipulacija na biračkom mjestu može podstaći stranke da još više aktivnosti usmjere na period prije glasanja.
Prema njegovoj ocjeni, to se već prepoznaje kroz intenziviranje funkcionerskih nastupa, promociju javnih radova i korištenje budžetske potrošnje za pridobijanje podrške.
„Ogroman novac, ali ne novac koji pripada strankama, već javni novac, dakle, iz javnih budžeta“, naglasio je.
Problem vidi kada se putevi, rasvjeta i drugi javno finansirani projekti predstavljaju kao lična ili stranačka zasluga. Slično upozorenje odnosi se na jednokratne pomoći koje funkcioneri koriste za promociju. Politička korist, objašnjava, može nastati i bez izričitog poziva da se glasa za određenu stranku. Ožegovićevo upozorenje o predizbornim zloupotrebama.
Za građane to otvara pitanja koja vrijedi postavljati tokom kampanje: ko finansira određenu pomoć ili projekat, ko odlučuje o dodjeli i zbog čega se javni novac predstavlja kao poklon političara?
Kazna mora imati efekat
Ožegović je ukazao i na nejednak učinak novčanih sankcija. Nekoliko hiljada maraka za malu stranku može predstavljati ozbiljan trošak, dok velika stranka isti iznos mnogo lakše podnosi. Prema njegovoj ocjeni, korist od nedozvoljene promocije za neke učesnike može biti veća od cijene kazne.
Posebno je upozorio na slučajeve u kojima funkcionerska promocija ostaje bez odgovarajuće reakcije. Ožegović o sankcijama i javnim resursima.
Iz ova dva razgovora proizlazi važna poruka za početak kampanje: tehnologija može pomoći da se provjeri kako je glas prebrojan, ali kvalitet izbora zavisi i od onoga što prethodi glasanju.
Zato će, uz obuku birača za novi postupak, biti važno pratiti trošenje javnog novca, ponašanje funkcionera i postupanje institucija. Građanima su potrebni i razumljiva uputstva za biračko mjesto i uslovi u kojima će odluku donijeti slobodno.