Virus Zapadnog Nila i ove godine privlači pažnju zdravstvenih službi zbog povećanog broja slučajeva u pojedinim evropskim zemljama i regionu. Najveća aktivnost komaraca i rizik od prijenosa virusa najčešće su od jula do septembra, zbog čega stručnjaci građane pozivaju na dodatni oprez.
Virus Zapadnog Nila prenose zaraženi komarci, a prirodni ciklus virusa odvija se prvenstveno između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, a virus potom mogu prenijeti na druge ptice, ljude, konje i druge sisare, piše Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica .
Ipak, važno je znati da se virus ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima, dodirom, boravkom u istoj prostoriji niti kapljičnim putem.
Rijetki slučajevi prijenosa s čovjeka na čovjeka mogući su putem transfuzije krvi i transplantacije organa, kao i s majke na dijete tokom trudnoće ili dojenja.
Većina zaraženih nema simptome
Oko 80 posto osoba zaraženih Virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome.
Kod približno 20 posto zaraženih može se razviti blaži oblik bolesti. Najčešći simptomi su povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, a mogu se javiti i mučnina, povraćanje ili osip.
Ipak, kod manjeg broja oboljelih infekcija može zahvatiti centralni nervni sistem i izazvati ozbiljna stanja poput meningitisa, encefalitisa ili akutne mlohave paralize.
Teški oblik bolesti razvija se kod približno jedne od 150 zaraženih osoba. Veći rizik imaju starije osobe, hronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta.
Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina protiv Virusa Zapadnog Nila niti specifična antivirusna terapija. Blaži oblici bolesti liječe se simptomatski, dok teški slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.
U Evropi stotine slučajeva
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), objavljenim 21. augusta, od početka sezone u 12 evropskih zemalja prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije.
Najviše slučajeva zabilježeno je u Italiji, 311, zatim u Grčkoj 157 i Španiji 63. Sjeverna Makedonija prijavila je 37 slučajeva, dok je u Srbiji registrovano šest.
Brojevi se mogu mijenjati i razlikovati od novijih nacionalnih podataka, s obzirom na to da postoji vremenski razmak u prijavljivanju i objedinjavanju podataka.
U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi potvrđeni su 2013. godine, kada su registrovana dva slučaja teškog oblika bolesti. U Federaciji BiH posljednjih godina bilježeni su sporadični slučajevi.
Stajaća voda idealno mjesto za razmnožavanje komaraca
Toplije temperature i duža ljeta mogu produžiti sezonu aktivnosti komaraca i stvoriti povoljnije uslove za širenje virusa.
Poseban problem predstavlja stajaća voda. Čak i male količine vode koje se zadržavaju u kantama, starim gumama, podlošcima za saksije, posudama, neodržavanim bazenima ili začepljenim olucima mogu predstavljati mjesta za razmnožavanje komaraca.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da građani redovno uklanjaju vodu iz svih posuda u dvorištima, na balkonima i terasama, održavaju bazene i oluke te vode računa o zelenim površinama.
Kako smanjiti rizik od zaraze?
Najvažnija zaštita je smanjenje mogućnosti uboda zaraženog komarca.
Građanima se preporučuje:
- koristiti provjerene repelente prema uputstvu proizvođača;
- nositi odjeću dugih rukava i nogavica, posebno u periodima pojačane aktivnosti komaraca;
- postaviti zaštitne mreže na prozore i vrata;
- izbjegavati nepotreban boravak na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca;
- redovno prazniti posude u kojima se zadržava voda;
- čistiti i održavati oluke;
- održavati bazene i dvorišta;
- ukloniti stare gume i druge predmete u kojima se može zadržavati voda.
Važno je i naglasiti da sam ubod komarca ne znači da je osoba zaražena.
Kada se javiti ljekaru?
Osobe koje su boravile na području u kojem virus cirkulira i nakon toga razviju povišenu temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se javiti porodičnom ljekaru.
Posebno treba obratiti pažnju na simptome koji mogu ukazivati na zahvatanje nervnog sistema. Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Virus Zapadnog Nila predstavlja zoonozu koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Zbog toga je važno pratiti pojavu infekcija kod ljudi, ali i kod ptica, komaraca i konja.
Stručnjaci upozoravaju i da uginule ptice ne treba dodirivati golim rukama. Ukoliko se primijeti veći broj uginulih ptica, takav slučaj potrebno je prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Kontrola komaraca, uklanjanje mjesta na kojima se mogu razmnožavati i lična zaštita od uboda ostaju najvažnije mjere kojima građani mogu smanjiti rizik od zaraze.