Posljedice dugotrajne suše koja je ove godine pogodila Hrvatsku mogle bi se snažno odraziti na cijene hrane naredne godine. Savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede Tatjana Radić upozorila je da bi cijene mogle porasti od 20 do 30 posto, dok bi u nepovoljnijem scenariju poskupljenje moglo dosegnuti čak 40 posto.
Radić je za HRT rekla da se hrvatski poljoprivrednici već sedmu godinu zaredom suočavaju sa sušom, gradom i drugim vremenskim nepogodama, što direktno smanjuje prinose, prihode i ukupnu produktivnost proizvodnje.
Navodnjavanje kao ključna zaštita od klimatskih promjena
Kao jedan od najvažnijih načina prilagođavanja sve ekstremnijim vremenskim uslovima Radić je izdvojila ulaganja u sisteme za navodnjavanje.
Hrvatska, međutim, u tom području i dalje zaostaje za evropskim prosjekom. Problem dodatno predstavljaju usitnjena poljoprivredna zemljišta i visoki troškovi savremene tehnologije.
Prema njenim riječima, evropski poljoprivrednik u prosjeku obrađuje parcelu od oko 15 hektara u jednom komadu ili kroz nekoliko većih parcela, dok hrvatski proizvođač istu površinu nerijetko mora obrađivati na čak 70 manjih i međusobno udaljenih parcela.
Takva struktura dodatno povećava troškove proizvodnje i otežava ulaganje u modernizaciju i navodnjavanje.
Hrvatska sve zavisnija od uvoza hrane
Radić je upozorila i na drugi veliki problem hrvatske poljoprivrede – sve veću zavisnost od uvozne hrane.
Prema njenim riječima, dio odgovornosti snose i sami potrošači, koji zbog niže kupovne moći često biraju jeftinije proizvode.
Posebno je ukazala na odnos cijene mesa i drugih proizvoda.
„Kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo vidjeti da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kafe u kafiću“, poručila je Radić.
Trgovci bi morali dati više prostora domaćim proizvođačima
Savjetnica ministra smatra da bi veliki trgovinski lanci u Hrvatskoj trebalo da povećaju udio domaćih proizvoda na policama i omoguće hrvatskim proizvođačima lakši pristup tržištu.
Ukoliko se posljedice suše nastave osjećati i naredne godine, kombinacija manjih prinosa, klimatskih ekstrema, visokih troškova proizvodnje i zavisnosti od uvoza mogla bi dodatno pritisnuti cijene hrane.
Najpesimističniji scenario, prema upozorenju Radić, znači da bi pojedini proizvodi mogli biti čak 40 posto skuplji nego danas.