Opći izbori u Bosni i Hercegovini 4. oktobra 2026. godine donose brojne novine, a jedna od najvažnijih mogla bi ostati skrivena iza glasačkih listića. Birači koji budu glasali za kantonalne skupštine neće odlučivati samo o tome ko će upravljati njihovim kantonom, već će njihov izbor imati direktan uticaj i na sastav Doma naroda Federacije BiH, a time i na formiranje federalne vlasti.
Posebnu težinu ovim izborima daju izmjene Izbornog zakona koje je nametao tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt. Za razliku od izbora 2022. godine, birači sada prvi put izlaze na birališta unaprijed znajući pravila prema kojima će se formirati vlast u Federaciji, piše klix
Glas za kantonalnu skupštinu može odlučiti ko će biti vlast u Federaciji
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH biraju se direktno i za formiranje Vlade Federacije potrebna je većina od 50 od ukupno 98 zastupnika.
Međutim, tu se ne završava priča.
Veliki dio procesa odvija se preko Doma naroda Federacije BiH. Birači prvo biraju kantonalne skupštine, a zastupnici u kantonima zatim biraju delegate za Dom naroda. Delegati potom učestvuju u izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije, koji dalje imaju ključnu ulogu u imenovanju premijera i Vlade FBiH.
Drugim riječima, glas koji građanin zaokruži na kantonalnom nivou može nekoliko koraka kasnije odlučivati o tome ko će sjediti u Vladi Federacije BiH.
Zbog toga će raspored mandata u kantonalnim skupštinama nakon oktobarskih izbora biti mnogo važniji nego što se na prvi pogled čini.
Schmidtove izmjene promijenile odnos snaga u Domu naroda
Do izbora 2022. godine Dom naroda FBiH imao je 58 delegata – po 17 Bošnjaka, Hrvata i Srba, te sedam delegata iz reda ostalih.
Schmidtovim izmjenama broj delegata povećan je na 80 – po 23 iz svakog od tri konstitutivna naroda i 11 iz reda ostalih.
Delegati se biraju iz kantonalnih skupština, a raspodjela mandata zavisi od nacionalne strukture stanovništva prema posljednjem popisu. Istovremeno, uvedeno je pravilo prema kojem iz svakog kantona u određeni klub može biti izabran najmanje jedan delegat ako u skupštini postoji pripadnik tog naroda.
Zbog toga će političkim strankama biti izuzetno važno ne samo koliko osvajaju mandata u kantonima, već i ko su njihovi kandidati i kakva je njihova nacionalna struktura.
Koliko je zapravo potrebna kontrola jednog kluba?
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
U prvom krugu kandidat u jednom od klubova naroda mora dobiti podršku najmanje 11 od 23 delegata.
Prije Schmidtovih izmjena bilo je potrebno šest od 17 delegata.
Na prvi pogled razlika izgleda kao povećanje broja potrebnih glasova, ali matematički gledano, stranci je sada za kontrolu ove faze potrebno 58,33 posto delegata, dok je ranije bilo potrebno 70,59 posto.
To znači da je stranci sa snažnom podrškom unutar određenog nacionalnog biračkog tijela lakše da kontroliše proces.
Ako jedna politička opcija osvoji 13 delegata u jednom klubu, praktično može kontrolisati izbor kandidata koji iz tog kluba ide prema rukovodstvu Federacije.
Ako nema potrebnih 11 glasova u prvom krugu, prag se u narednim fazama spušta – prvo na sedam, a zatim na četiri delegata.
Jedan klub može imati ključ za blokadu Vlade FBiH
Druga Schmidtova intervencija uslijedila je u aprilu 2023. godine i dodatno je promijenila odnose unutar Federacije.
U slučaju da predsjednik i potpredsjednici FBiH ne postignu saglasnost, premijer može biti imenovan uz potpis predsjednika i samo jednog potpredsjednika, uz ispunjavanje ostalih ustavnih i zakonskih uslova.
Međutim, postoji i mehanizam blokade.
Za potvrdu Vlade potrebna je većina u Predstavničkom domu i većina u Domu naroda, ali Vlada ne može biti imenovana ako protiv njenog imenovanja glasa najmanje tri petine delegata iz jednog kluba naroda.
U klubu od 23 delegata to znači 14 ruku.
Stranka ili koalicija koja bi imala 14 delegata u jednom klubu tako dobija izuzetno snažan mehanizam za blokiranje formiranja federalne Vlade.
To predstavlja 60,87 posto delegata tog kluba.
Kantonima zato raste politička vrijednost
Upravo zbog svega ovoga, izbori za kantonalne skupštine 2026. godine mogli bi biti mnogo važniji nego što građani očekuju.
Nije dovoljno osvojiti veliki broj mandata u Predstavničkom domu FBiH. Političke stranke moraju voditi računa i o tome kako će izgledati kantonalne skupštine i ko će iz njih biti delegiran u Dom naroda.
To otvara dodatnu političku utakmicu.
Strankama će biti važno da njihovi kandidati odgovaraju nacionalnoj strukturi potrebnoj za popunjavanje klubova Doma naroda. Drugim riječima, neće se boriti samo za svaki mandat – već i za svakog potencijalnog delegata.
A upravo zbog toga će pojedini kantoni, odnosno pojedini kantonalni mandati, nakon izbora možda imati mnogo veću političku težinu nego što će se moći zaključiti samo na osnovu broja stanovnika.
Izborna matematika postaje važnija nego ikada
Izbori 2026. godine zato neće biti samo klasična borba za 98 mjesta u Predstavničkom domu Federacije BiH.
Biće to i borba za kantonalne skupštine, zatim za Dom naroda, potom za rukovodstvo Federacije, a na kraju i za kontrolu nad federalnom Vladom.
U toj političkoj slagalici nekoliko mandata u kantonalnim skupštinama može napraviti razliku između vlasti i opozicije.
Posebno će biti zanimljivo šta će se dogoditi u kantonima u kojima su razlike između stranaka male. Tamo jedan ili dva mandata mogu uticati na to ko će dobiti mogućnost da pošalje delegate u Dom naroda.
Zato će se nakon 4. oktobra izborni rezultat morati analizirati u nekoliko nivoa – od kantonalnih skupština, preko Doma naroda, do rukovodstva i Vlade Federacije BiH.
A građani će, možda i ne shvatajući u potpunosti posljedice svog glasa, upravo na kantonalnom listiću napraviti jedan od najvažnijih poteza u određivanju buduće federalne vlasti.