Izrael je raspisao tendere za izgradnju 1.234 stambene jedinice na strateški važnom području E1, između Istočnog Jerusalema i velikog izraelskog naselja Maale Adumim, potez koji je izazvao snažne reakcije Velike Britanije, Ujedinjenih nacija i izraelskih mirovnih organizacija.
Protivnici projekta upozoravaju da bi izgradnja na ovom području mogla fizički presjeći Zapadnu obalu i dodatno otežati, ili čak praktično onemogućiti, stvaranje održive palestinske države, piše BBC
Prema međunarodnom stavu, izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali smatraju se ilegalnim prema međunarodnom pravu, dok Izrael takvo tumačenje odbacuje.
Zašto je E1 toliko važan?
Područje E1 prostire se na oko 12 kvadratnih kilometara, istočno od Jerusalema. Njegov geografski položaj čini ga posebno važnim za buduću teritorijalnu povezanost palestinskih područja.
Ukoliko bi između Istočnog Jerusalema i Maale Adumima bilo izgrađeno veliko naselje, protivnici projekta tvrde da bi sjeverni dio Zapadne obale bio praktično odvojen od južnog.
Time bi bila otežana teritorijalna povezanost područja oko Ramale, Istočnog Jerusalema i Betlehema.
Upravo zbog toga se E1 već decenijama smatra jednom od najosjetljivijih tačaka izraelsko-palestinskog sukoba.
Izrael je planove za izgradnju na ovom području godinama odgađao pod snažnim međunarodnim pritiskom. Međutim, sada je Ministarstvo stanovanja raspisalo tender za prvi dio projekta.
Od ukupno 3.401 stambene jedinice koje je izraelska vlada odobrila prošlog avgusta, za sada se traže izvođači za 1.234.
Smotrich: „Ideja o palestinskoj državi se briše“
Posebnu pažnju izazvale su ranije izjave izraelskog ministra finansija Bezalela Smotricha, jednog od najistaknutijih političara krajnje desnice i zagovornika širenja izraelskih naselja.
Prilikom odobravanja projekta poručio je da se izgradnjom na E1 „briše“ ideja o palestinskoj državi.
Takva izjava dodatno je pojačala uvjerenje protivnika projekta da izgradnja nije samo stambeni projekat, već dio šire političke strategije.
Izraelske vlasti, međutim, nastavljaju insistirati na pravu Izraela da razvija područja pod svojom kontrolom.
Britanija: „Nećemo stajati po strani“
Najžešće reakcije stigle su iz Velike Britanije.
Britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband raspisivanje tendera opisao je kao „neprihvatljiv i destruktivan čin“ i pozvao Izrael da odmah zaustavi planove.
Miliband je rekao da Britanija neće prihvatiti poteze koji bi mogli uništiti mogućnost rješenja zasnovanog na dvije države.
Iz britanske vlade poručeno je i da je izraelski otpravnik poslova pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje mu je preneseno „duboko protivljenje“ Londona potezu Netanyahuove vlade.
Britanija najavljuje i paket novih mjera kojima bi, kako je navedeno, trebalo zaštititi mogućnost stvaranja palestinske države, uključujući ciljane sankcije protiv osoba uključenih u širenje izraelskih naselja.
Izrael je na takve kritike odgovorio oštro.
Ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da je „apsurdno“ da Britanija govori Jevrejima gdje mogu živjeti u svojoj istorijskoj domovini.
UN zabrinut zbog novih tendera
Na potez izraelske vlade reagovale su i Ujedinjene nacije.
Glasnogovornik generalnog sekretara Antonija Guterresa rekao je da je Guterres „duboko uznemiren“ novim tenderima i pozvao Izrael da ne preduzima dalje korake u vezi sa projektom.
UN i veliki broj država članica smatraju da širenje izraelskih naselja dodatno ugrožava mogućnost postizanja političkog rješenja sukoba.
Izraelski naseljenici i Palestinci na istom prostoru
Izrael je od zauzimanja Zapadne obale i Istočnog Jerusalema 1967. godine izgradio oko 160 naselja, u kojima danas živi približno 700.000 Jevreja.
Na istom širem prostoru živi oko 3,3 miliona Palestinaca.
Izraelska kontrola nad Istočnim Jerusalemom posebno je sporna. Izrael ga je anektirao 1980. godine, ali velika većina međunarodne zajednice tu aneksiju nije priznala.
Palestinci Istočni Jerusalem smatraju glavnim gradom buduće države.
Zbog toga bi povezivanje Jerusalema sa Maale Adumimom i širenje naselja u E1 moglo imati posljedice koje daleko prevazilaze samo broj novih stanova.
Palestinci strahuju od raseljavanja
Posebno su zabrinute beduinske zajednice koje žive na području E1.
Palestinski aktivista Jamal Juma izjavio je da bi projekat mogao imati „razorne posljedice“ po lokalno stanovništvo i naveo da bi više od 40 beduinskih zajednica moglo biti pogođeno ili raseljeno.
Izraelska organizacija Peace Now, koja prati širenje naselja i osporava planove pred sudom, tvrdi da vlada želi zaključiti ugovore sa izvođačima prije parlamentarnih izbora.
Prema toj organizaciji, takav potez bi eventualnoj budućoj vladi znatno otežao poništavanje projekta.
„Izgradnja u E1“ bi, prema njihovoj procjeni, „temeljno“ promijenila geografski i strateški karakter područja.
Tender prije izbora dodatno podgrijava spor
Posebno je značajan rok za dostavljanje ponuda – 19. oktobar, svega nekoliko dana prije parlamentarnih izbora zakazanih za 27. oktobar.
Zbog toga protivnici projekta smatraju da nije slučajno što je proces pokrenut upravo sada.
Ako budu potpisani ugovori i počnu pripremni radovi, svaka naredna vlada koja bi željela odustati od projekta suočila bi se sa mnogo većim političkim, pravnim i finansijskim posljedicama.
Zato E1 ponovo postaje jedno od centralnih pitanja izraelsko-palestinskog sukoba.
Za izraelsku desnicu riječ je o jačanju izraelske kontrole nad strateškim područjem istočno od Jerusalema. Za Palestince i njihove međunarodne saveznike, riječ je o potezu koji bi mogao presjeći teritorijalnu povezanost Zapadne obale.
Upravo zbog toga izgradnja 1.234 stana nije samo pitanje stanogradnje – već potez koji bi mogao dugoročno promijeniti geografsku kartu budućeg izraelsko-palestinskog rješenja.