Iranka Azar Jahu (39) osuđena je pred Revolucionarnim sudom u Mašhadu na tri godine zatvora, od čega bi jednu godinu trebalo da provede iza rešetaka, zbog aktivnosti na društvenim mrežama koje su iranske vlasti povezale sa „saradnjom sa Izraelom“ i djelovanjem protiv nacionalne bezbjednosti.
Slučaj je izazvao reakcije organizacija za ljudska prava, koje tvrde da su među povodima za njeno procesuiranje bili sadržaji koje je objavljivala na društvenim mrežama.
Uhapšena zbog komentara i stikera
Jahu je uhapšena početkom marta, a prema navodima organizacije Hengaw, vlasti su kao dio osnova za optužbe uzele u obzir njen komentar na objavu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, kao i korištenje određenih stikera na društvenim mrežama.
Organizacije za ljudska prava tvrde da je slučaj dio šireg pritiska iranskih vlasti na osobe koje se na internetu oglašavaju na način koji se smatra politički osjetljivim.
Optužbe povezane sa nacionalnom bezbjednošću u Iranu mogu nositi ozbiljne zatvorske kazne, posebno u slučajevima kada vlasti procijene da aktivnosti pojedinca predstavljaju saradnju sa stranom državom.
Bez kontakta sa porodicom
Prema podacima organizacije HRANA, Jahu je tokom boravka u zatvoru Vakilabad u Mašhadu bila uskraćena mogućnost telefonskih razgovora i porodičnih posjeta.
Kako navodi ova organizacija, mjere su navodno uvedene nakon što su zatvorske vlasti tvrdile da je pokušala objaviti saopštenje o uslovima u kojima se nalazi.
Takve informacije dodatno su pojačale zabrinutost organizacija za ljudska prava zbog njenog tretmana tokom pritvora.
Kaucija određena, ali nije puštena
IranWire je ranije objavio da je za Jahu navodno bila određena kaucija koja je trebalo da omogući njeno puštanje iz pritvora.
Međutim, prema tim navodima, bezbjednosni i zatvorski zvaničnici spriječili su njeno puštanje.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava zbog toga su izrazile dodatnu zabrinutost, kako zbog samog sudskog postupka, tako i zbog uslova u kojima je Jahu boravila tokom pritvora.
Njen slučaj ponovo je otvorio pitanje granica slobode izražavanja u Iranu, posebno na društvenim mrežama, gdje i naizgled bezazlene objave ili reakcije mogu postati predmet istrage ukoliko ih vlasti povežu sa političkim protivnicima ili stranim državama.