Slučaj nezakonitog odlaganja potencijalno opasnog otpada kod Gospića otvorio je u Hrvatskoj mnogo šire pitanje – koliko je zapravo razvijeno ilegalno tržište otpada i na koji način kriminalne grupe koriste legalne kompanije kako bi prikrile svoje poslove.
Zbog ovog slučaja, na zahtjev predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, Hrvatski sabor održaće vanrednu sjednicu u četvrtak i petak. Istraga o otpadu koji je nezakonito dopreman i odlagan na području Like posljednjih sedmica izazvala je veliku pažnju javnosti.
Međutim, problem nije ograničen samo na Hrvatsku. Još 2022. godine Europol je upozorio da organizovane kriminalne mreže sve više usmjeravaju ilegalni otpad proizveden u zapadnoj Evropi prema zemljama centralne i istočne Evrope.
Upravo je 2022. godina važna i za slučaj Gospića, jer istražitelji sumnjaju da je tada počelo dopremanje otpada na područje Like.
Otpad postaje unosan posao kriminalnih mreža
Europol je u procjeni prijetnje od ekološkog kriminala u Evropskoj uniji ukazao na to da se ilegalna trgovina otpadom sve više prilagođava tržištu i kontroli institucija.
Kriminalne mreže, prema toj procjeni, centralnu i istočnu Evropu sve češće koriste kao odredište za otpad koji nastaje u bogatijim zapadnoevropskim državama.
Kada je riječ o zemljama izvan Evrope, kao odredišta ilegalnih pošiljki posebno se izdvajaju jugoistočna Azija i Afrika. U jugoistočnu Aziju usmjerava se veliki dio ilegalnog plastičnog otpada i otpadnih brodova, dok je Afrika jedno od odredišta za otpadnu električnu i elektronsku opremu.
Poseban problem predstavlja činjenica da se ovakve aktivnosti često odvijaju preko kompanija koje na prvi pogled posluju potpuno legalno.
Prema Europolu, kriminalne grupe koriste registrovana preduzeća kako bi prikrile nezakonite poslove. Takve firme mogu se relativno brzo osnovati, a zatim zatvoriti ili prebaciti poslovanje na drugu lokaciju. Istovremeno se mijenjaju i transportne rute, čime se otežava posao istražiteljima.
Legalne kompanije kao paravan
Na sličan problem ukazao je i Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC).
Studija predstavljena ove godine u Beču pokazala je da organizovane kriminalne grupe, ali i pojedine kompanije, koriste korupciju i različite oblike prevare kako bi ilegalni otpad ubacile u legalne tokove i izbjegle kontrole.
Metode mogu biti različite – od falsifikovanja dokumentacije i zloupotrebe položaja do iznude, krađe, pronevjere javnog novca i pranja novca.
Ekonomija takvog kriminala prilično je jednostavna. Nelegalno odlaganje otpada često je mnogo jeftinije od njegovog propisnog zbrinjavanja. Razlika između ta dva troška predstavlja direktan profit za one koji krše zakon.
UNODC navodi da se ilegalno odlaganje, spaljivanje, transport i trgovina otpadom bilježe širom svijeta. Posebno je izražen obrazac prema kojem se otpad koji je skup za zbrinjavanje premješta iz bogatijih područja u siromašnije regione.
Jedan od razloga je i visina kazni. Kriminalci biraju države u kojima potencijalna zarada od jedne pošiljke može biti mnogo veća od kazne koja im prijeti ako budu otkriveni.
Šta prijeti osumnjičenima u Hrvatskoj?
U slučaju Gospića, koji se dovodi u vezu i sa slučajevima u Benkovcu i Varaždinu, USKOK osumnjičene tereti za teško krivično djelo protiv životne sredine počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja, kao i za više krivičnih djela protiv privrede.
Hrvatski Krivični zakon predviđa zatvorsku kaznu do tri godine za onoga ko protivno propisima odbacuje, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad na način kojim može ozbiljno ili dugotrajno ugroziti vazduh, zemljište, podzemlje, vodu, biljni i životinjski svijet ili zdravlje ljudi.
Posebno se sankcioniše i nedozvoljeni promet otpadom u količinama većim od neznatnih, za šta je predviđena kazna do dvije godine zatvora.
Ukoliko bi se pred sudom dokazale tvrdnje tužilaštva o organizovanom djelovanju i drugim krivičnim djelima koja se osumnjičenima stavljaju na teret, moguće kazne mogu biti znatno strože.
Hrvatska je tokom jedne godine otkrila 955 ilegalnih pošiljki
Koliki je problem sa prekograničnim prometom otpada pokazuju i podaci hrvatskog Državnog inspektorata.
Tokom 2024. godine evidentirano je čak 955 nezakonitih pošiljki otpada, ukupne mase 18.608 tona.
Poređenja radi, godinu ranije otkrivene su samo 46 takve pošiljke, ukupne težine 806 tona. To znači da je broj otkrivenih nezakonitih pošiljki u samo godinu dana porastao približno 20 puta.
Ipak, brojka od 955 ne znači da je toliko kamiona sa ilegalnim otpadom zaustavljeno na granici.
Od ukupnog broja, samo 11 nezakonitih pošiljki otkriveno je na putevima. Čak 944 slučaja ustanovljena su na lokacijama kompanija koje se bave upravljanjem otpadom.
Najčešće je riječ bila o mješavinama različitih vrsta otpada, posebno otpadnoj plastici. Inspekcija je zabilježila i slučajeve u kojima je otpad iz Hrvatske otpremljen bez odgovarajuće dokumentacije.
Posebno zabrinjavaju podaci o otpadu koji je u Hrvatsku stigao iz drugih država.
Inspekcija je tokom 2024. godine zatražila povratak 149 nezakonitih pošiljki, ukupne mase 2.897 tona. One su u Hrvatsku stigle tokom 2022, 2023. i 2024. godine, a pošiljaoci su bili iz Slovenije, Italije i Njemačke.
Uglavnom se radilo o plastici i gumi, ali i o određenim ostacima iz hemijskih procesa koji su, prema podacima Inspektorata, bili prijavljeni kao neopasan otpad.
Kontrole pojačane, ali problem ostaje
Hrvatske institucije su tokom 2024. godine značajno pojačale kontrole prekograničnog prometa otpadom.
Inspektori su obavili 207 nadzora i pregledali 1.202 pošiljke. Godinu ranije pregledane su svega 202 pošiljke, što predstavlja povećanje od oko 495 odsto.
Kontrole su sprovođene na 16 graničnih prelaza i 16 putnih pravaca, ali i u Luci Rijeka, na željezničkom kolodvoru Volinja te kod pravnih i fizičkih lica koja posluju sa otpadom.
Tokom tih kontrola podneseno je osam krivičnih prijava, izdato 13 prekršajnih naloga, dok su izrečene novčane kazne dostigle ukupno 206.004 evra.
Državni inspektorat naveo je i saradnju sa kriminalističkom policijom Ministarstva unutrašnjih poslova u postupcima koji se odnose na ugrožavanje životne sredine otpadom.
Ekološki kriminal među najunosnijim kriminalnim poslovima
Da problem odavno nije samo pitanje zaštite životne sredine pokazuju i podaci međunarodnih organizacija.
Interpol je nedavno upozorio da je ekološki kriminal na globalnom nivou postao jedna od najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti. Prema njihovim procjenama, nalazi se na trećem mjestu, iza trgovine drogom i falsifikovanja.
Ilegalna trgovina otpadom tako je prerasla lokalni problem i postala dio međunarodnog kriminalnog tržišta, u kojem se otpad premješta preko granica, koriste legalne kompanije kao paravan, a profit ostvaruje izbjegavanjem skupog i propisanog zbrinjavanja.
Slučaj Gospića zato nije samo pitanje nezakonito odloženog otpada. On otvara i mnogo šire pitanje – koliko je evropski sistem upravljanja otpadom otporan na organizovane kriminalne mreže koje u njegovim slabostima pronalaze prostor za veliku zaradu.